PORODICA ROSACEAE

Porodica rosaceae je mnogobrojna i obuhvata 115 rodova sa vise od 3000 vrsta. Ove vrste su uglavnom rasprostranjene u umjerenim i suptropskim oblastima sjeverne polulopte. Familija je zaista raznovrsna ipripadaju joj vecina vocaka umjerenog pojasa, sa velikim brojem zeljastih,zbunastih i drvenastih vrsta, kao i zbunova i lijana.Vrlo mali broj clanova ove porodice je otrovan.Veliki broj vrsta koristi se za ukrasavanje zelenih povrsina, tako samim tim ova porodica dobija jos veci znacaj,a da ne spominjemo da vecina vocaka koje koristimo u svakodnevnoj ishrani takodje pripadaju ovoj zaista velikoj porodici.

Karakteristicni za porodicu Rosaceae su listovi,koji su uvijek rasporedjni naizmjenicno i obicno imaju zaliske,koji rastu bocno iz osnove lisne drske.Cvjetovi su aktinomorfni,ciklicni,hermafroditni

(postoje i jednopolni),u cvastima ili pojedinacni.Cvjetni omotac je

dvojan,najcesce petoclan(ili cetvoroclan).Veci broj prasnika je rasporedjen po obodu cvjetne loze.Na cvjetnoj lozi nalazi se nektarija.Karpela ima koliko i casicnih listica , 2-3 puta vise ili mnogo,ili samo jedna. Oprasivanje je entamofilno.Postoji sklonost ka apomiksisu i partenokarpiji.Ovoj familiji pripada nekoliko potfamilija: 

  • Spiraeoideae 
  • Rosoideae
  • Maloideae(Pomoideae)
  • Prunoideae

 

SPIRAEOIDEAE

U ovu potfamiliju uglavnom spadaju zbunaste biljke koje zive u sumama a mogu da se gaje i kao ukrasne biljke.Karakteristike ove potfamilije najbolje su izrazene kod roda Spiraea, iz koga je najpoznatija vrsta S.media.Bijeli relativno sitni cvjetovi ustitastim cvastima imaju petoclanu gradju perianta, 5 casicnih i 5 krunicnih listica pricvrscenih za ravnu ili nesto udubljenu cvjetnu lozu. Broj prasnika kod ove potfamilije varira od   15-30 koji su ciklicno rasporedjeni. Gineceum je izgradjen od 5 karpe la koje su slobodne tako da obrazuju 5 karpela koje su slobodne tako da obrazuju 5 tuckova sa jednookim plodnikom u kojima se nalazi po vise sjemenih zametaka. Plod je mesak.

 ROSOIDEAE

Potfamilija Rosoideae je raznolika i obuhvata vise rodova koji se medjusobno razlikuju po nekim karakteristikama.Inace u ovu potfamiliju spadaju zbunaste i zeljaste biljke,a ima i lijana.Osnovna razlika u gradji cvijeta izmedju Rosoideae i Spisaeoideae je u tome sto je kod prvih doslo do redukcije sjemenih zametaka ciji broj je sveden na jedan ili dva.Posto se u plodu razvija samo jedan sjemeni zametak u sjeme,doslo je do obrazovanja nepucajucih jednosjemenih plodova umjesto visesjemenih meskova.Cvjetovi su i ovdje aktinomorfne simetrije,cvijetna loza je ispupcena ili peharasto izdubljena,periant je dvojan,obicno petoclane gradje.

Kod nekih predstavnika iz ove potfamilje postoji i spoljna casica. Prasnika je mnogo i ciklicno su rasporedjeni.Gineceum je apo-karpan,i sastoji se iz veceg broja carpela. Plod je orasica ili kostunica.U ovu potfamiliju spada vise rodova:

Rod Rubus obuhvata veliki broj zbunastih vrsta, od kojih je najpoznatiji R.caesius i R.ideans. R.ideans (malina) je zbun koji se lako razmnozava korjenovim izdancima.U okviru ove vrste postoji veci broj sorti kulturne maline,koje se razlikuju po boji, mirisu i velicini plodova.Rubus caesius(obicna kupina) je slicna malini.Plodovi su obicno crni ili crnocrveni. 

 

Rod Potentila je po karakteristikama blizak rodu Fragaria(pogledaj rod Fragaria)

 

 

 

Rod Fragaria (jagoda) obuhvata visegodisnje zeljaste biljke. Za ovaj rod je karakteristicno da se vrste intenzivno vegetativno razmnozavaju pomocu nadzemnih stolona.Posto se stolone na cvorovima ukorjene,na taj nacin daju zacetak novih rozeta.Cvjetovi su sa perijantom petoclane gradje i razvijenom spoljnom casicom. U cvijetu je veci broj prasnika i karpela.

Na slikama je prikazana gradja i izgled vrste Fragaria virginiana. Slika gore:sepal=casicni listic 

petal=latica
stamens=prasnik
many free carpels=veci broj
slobodnih karpela

 

Rod Rosa – Vrste iz ovog roda spadaju u zbunje,cije stablo, kod vecine vrsta nosi trnje(emergence).Lisce je neparno perasto slozeno,vecinom sa sa 3-9 listica,spiralnog rasporeda. Zalisci su dobro razvijeni i obicno srascuju sa glavnim lisnim nervom.Cvjetovi su obicno u cvastima a mogu da budu i pojedinacni.Cvjetna loza je peharasto izdubljena.Oplodni listici su slobodni i smjesteni u cvjetnoj lozi,izmedju dugih bjelo svilenkastih dlaka. Iz svake karpele nastaje po jedna orasica, a sve su one opkoljene mesnatom cvijetnom lozom, tako da  sve to zajedno cini zbirni plod.Crvena boja ploda potice od karotenoida prije svega likopina.Oprasivanje je entomofilno. Karakteristicno je da su cvjetovi kod svakog roda bez nektara, medjutim miris cvijetova potice od etarskog ulja kojim su narocito bogati krunicni listici.Rod Rosa obuhvata vise stotina vrstakoje su rasprostranjene u najvecem dijelu holarkticne florne oblasti.Nema ih na juznoj hemisferi.Pomenut cemo neke vrste: R.canina, R.arvensis, R.gallica, R.pendulina, R.spinosisima.

Slika gore-Rosa carolina
Slika dole-Rosa rubrifolia

stamens=prasnici
petal=latica
sepal=casicni listic
carpels=karpela

 

MALOIDEAE

U ovu potfamiliju uglavnom spada drvece i grmlje.Od dve prethodno pomenute potfamilije mozemo da kazemo da se ova razlikuje po gradji cvijeta I ploda.Prije svega razlike su u gradji gineceuma,koji je izgradjen obicno od 5 karpela.Plodnik je viseok,srascuje sa cvjetnom lozom.Plod je sinkarpna kostunica oko koje jako naraste I omesnati cvjetna loza.Potfamilija Maloideae obuhvata vazne pretstavnike vocarske proizvodnje. Najpoznatiji rodovi su:Malus, Pirus, Cydonia. slika-rod Malus(petal=latica,sepal=casicni listic, stigmas=vrh tucka,inferior ovary=donji tucak).

 

 

 

 

PRUNOIDEAE

Obuhvata drvenaste biljke koje takodje imaju veliki znacaj u vocarskoj proizvodnji.Najvaznija karakteristika u gradji cvijeta u odnosu na ostale potfamilije,jeste to sto se gineceum sastoji samo od jednog oplodnog listica.u plodniku ima dva sjemena zametks,ali se obicno samo jedan razvija u sjeme. Cvjetna loza je duboko udubljena,ali plodnik ne srascuje sa njenim zidovima. Plod je monokarpna kostunica.