Kokain je veoma adiktivna droga. Kada jednom uzme kokain individua ne moe predvidjeti da li ce nastaviti uzimati drogu ili ne.
Osnovni nacini unoenja kokaina u organizam su: umrkavanje, injiciranje i puenje. Umrkavanjem se kokainski prah udie kroz nos, gdje se apsorbuje u krvotok kroz nazalno tkivo. Injiciranjem se droga, pomocu igle, direktno unosi u krvotok. Puenjem se kokainska para ili dim udie u pluca, gdje je apsorpcija u krvotok jednako brza kao i kod injiciranja.
"Crack" je ulicno ime za free base (slobodnu bazu) koja se koristi za puenje, a dobija se iz kokain hidroklorida. To se radi tako to se kokain pomijea sa sodom bikarbonom i vodom, a zatim zagrije da bi se odstranio hidroklorid i na taj nacin se proizvodi kokain za puenje. Termin "crack" se koristi zbog zvuka pucketanja koji se javlja kada se ta mjeavina pui, odnosno kada se zagrije, a to se deava zbog prisustva sode bikarbone.
Zloupotreba kokaina je jednako opasna bilo da se uzima umrkavanjem, injiciranjem ili puenjem. Izgleda da do kompulzivne upotrebe kokaina bre dolazi ako se ova supstanca pui, nego kad se umrkava. Puenjem, veoma visoke doze kokaina brzo dopiru do mozga i stvaraju jako i trenutacno uzbudenje. Korisnik koji injicira drogu je izloen riziku da se zarazi HIV virusom, ako dijeli iglu ili ostali pribor za injiciranje.
ZDRAVSTVENE TEKOCE
Kokain je jak stimulant centralnog nervnog sistema i on onemogucava proces reapsorpcije dopamina, hemijskog prenosioca signala kojima se regulie osjecaj uitka i kretanja. Dopamin predstavlja dio sistema za nagradivanje kojeg mozak otputa i pri tom doprinosi stvaranju uzbudenja koje je karakteristcno za konzumiranje kokaina.
Efekti kokaina koji se ocituju kroz tjelesne promjene ukljucuju suene periferne krvne sudove, proirene zjenice, povienu temperaturu i krvni pritisak i ubrzano kucanje srca. Trajanje pocetnih euforicnih efekata kokaina, to ukljucuje hiper-stimulaciju, smanjen umor i bistrinu uma, zavisi od nacina unoenja droge. to je bra apsorpcija, to je krace trajanje uzbudenja. Uzbudenje nakon umrkavanja moe trajati 15 do 30 minuta, dok nakon puenja moe trajati 5 do 10 minuta. Povecana upotreba moe smanjiti period stimulacije.
Neki korisnici spominju osjecanja nemira, razdraljivosti i anksioznosti. Takoder se moe razviti tolerancija, pa mnogi ovisnici govore da nastoje ostvariti jednako zadovoljstvo kao nakon prvog uzimanja, ali u tom ne uspijevaju. Naucno je dokazano da neuropsiholoke promjene koje izaziva kokain uticu da individua nastavlja uzimati drogu, unatoc tetnim psihickim i socijalnim posljedicama. U rijetkim slucajevima, moe doci do iznenadne smrti nakon prvog uzimanja kokaina. Ipak, ne zna se kod koga postoji sklonost za iznenadnu smrt.
ta je kokain?
Kokain je veoma adiktivan stimulans koji direktno djeluje na mozak. Smatralo se da je kokain droga 1980-ih i 1990-ih zbog velike popularnosti i upotrebe u tom periodu. Ipak, kokain nije nova droga. Zapravo, to je jedna od najstarijih poznatih droga. Cista supstanca, hidroklorid se zloupotrebljava vie od 100 godina, a lice koke, izvor kokaina, vace se vec hiljadama godina.
Cisti kokain je prvi put dobijen iz lica ERYTHROXYLON COCA grma, koji raste u Peruu i Boliviji, sredinom devetnaestog stoljeca. Ranih 1900-ih to je postala osnovna stimulativna droga od koje su pravljeni tonici/eliksiri koriteni za lijecenje razlicitih bolesti. Danas je kokain droga drugog stupnja, to znaci da se vrlo cesto zloupotrebljava, ali se moe koristiti i u legalne medicinske svrhe, kao to je lokalna anestezija kod nekih operacija oka, uha i grla.
U sutini postoje dvije hemijske forme kokaina: hidroklorid i "freebase", odnosno slobodna baza. Hidroklorid ili kokain u prahu rastvara se u vodi, a prilikom zloupotrebe uzima se intravenozno (kroz venu) ili intranazalno (kroz nos). Slobodna baza je jedinjenje na koje se nije djelovalo kiselinom da bi se dobio hidroklorid. Slobodna baza kokaina se koristi za puenje.
Kokain se obicno prodaje na ulici kao fini, bijeli, kristalizirani prah koji se u slengu zove "koka", "snjeko", "koki", "koks" itd. Ulicni dileri u kokain dodaju krob, puder i/ili ecer, ili droge kao to je prokain (lokalni anestetik) ili stimulante kao to su amfetamini.
Kako nastaju efekti kokaina?
Brojna istraivanja su pokrenuta da bi se otkrio nacin na koji kokain stvara prijatne efekte, kao i razlog zbog cega je toliko adiktivan. On svoje efekte stvara u strukturama koje su duboko u mozgu. Naucnici su otkrili dijelove mozga koji, kada su stimulirani, stvaraju osjecanje zadovoljstva. Ispitivanja vrena na ivotinjama su pokazala da sve vrste ugodnih podraaja, kao to su hrana, voda, sex i razlicite ilegalne droge, intenziviraju aktivnost u ovom dijelu mozga.
Kratkorocni efekti kokaina |
||
Povecana energija |
Oni koji smatraju da ih kokain cini budnijim, zivahnijim, da im donosi samouvjerenost, u pravu su, ali samo dvadesetak minuta.A nakon tako dobrog osjecaj, nastupa uznemirenost, mucnina i nesanica. Ako ga uzimaju duzi period, korisnici nakon odredjenog vremena, pocinju se osjecati tjeskobno, depresivno i paranoicno. Uopste nije lako odbaciti ovu drogu. Redoviti korisnici, kada se odreknu kokaina, jos se dugo osjecaju depresivno i potisteno. Tesko im je uvjeriti same sebe da se mogu dobro zabavljati i bez droge.
Dugorocni efekti kokaina |
||
Ovisnost |