POPLAVE RIJEKE SAVE
1. Prva zabilježena poplava bila je 1469. godine, koju je prouzročila rijeka Sava. Zatim su 1645. godine grad poplavili gorski potoci sa Medvednice, a odmah zatim, 26. srpnja 1651. po gradu su se razlile vode potoka Medveščaka kojom su se prilikom utopila pedeset dva žitelja grada. Pet godina kasnije, 1656. godine na grad su se sručile vode gotovo svih potoka Medvednice i povodanj, pored ostalih šteta, odnio je "Pisani most" preko potoka Cirkvenika. Taj događaj kasnije će biti uzrokom još jednog, od veoma čestih i mnogobrojnih, sukoba između žitelja Gradeca i Kaptola.
2. Slijede zabilježene poplave u godinama: 1716., kada je grad poplavila Sava, pa 1750., 1751. potok Medveščak, koji je tada poplavio Harmicu, pa 1770. opet Medveščak "...koji je na Potoku (danas Tkalčićeva ulica) odnosio krevete, ormare, stolove i stolice..."
3. Zatim dolazi niz poplavnih godina: 1845., 1850., 1859. i 1864. kada su se izlili svi potoci sa Medvednice pa 1876. godine kada je grad poplavila Sava.
4. Godine 1880. Zagreb doživljava dvije katastrofe: poplavu svojih potoka, kada je voda u Petrinjskoj ulici "bila preko metar visoka" i 9. listopada 1880. u 7 sati 33 minute i 50 sekundi katastrofalan potres.
5. Petnaest godina kasnije, 1895. godine u Zagrebu su dvije poplave Save (28. ožujka i 29. listopada) i ponovo velika poplava Medveščaka. Sava je tada u Savskoj cesti "... bila visoka preko jedan i pol metra, a poplavila je "spremište tramvaja (danas Tehnički muzej) te Heinzelov u pilanu (danas Studentski centar)...". "Vojništvo je počelo spasavati ukućane i blago na Tratinskoj cesti gdje je bila pogibelj najveća, a voda je doprla čak do zemaljske bubare (kod Samoborskog kolodvora)..." Te godine voda je doprla "sve do ciglane" (danas Klaićeva ulica), a još malo je trebalo "pa evo je u srcu grada na Sveučilišnom trgu". Tako su o ovoj poplavi izvještavali kroničari iz "Obzora" i "Narodnih novina".
6. Godine 1898. Zagreb je ponovno poplavio potok Medveščak. Naslovi su ondašnjih novina bili: "Oko 2 sata u noći... sa Zagrebačke gore voda je tekla u potočnim bujicama, noseći sobom drvlje i kamenje i zadavajući svojim strahovitim šumom i ornjavom užas i stravu. Voda je najprije napala Ulicu Potok i Dugu ulicu (Radićeva ulica), pa sjevernu stranu Jelačićevog trga i u Bakačevoj ulici srušila most, pa zatim nahrupila kroz Vlašku u Jurišićevu i Petrinjsku ulicu prema kolodvoru i Zrinjevcu. Ovdje na Zrinjevcu, pored strahote poplave zagrepčani su doživjeli i pomalo njezin bizarnu stranu: "pastrve, što ih je bujica donijele iz Kulmerovih ribnjaka kod Kraljičina zdenca". Drugi krak podivljalog Medveščaka krenuo je na zapadnu stranu kroz Ilicu, Preradovićevu i Gundulićevu ulicu sve tamo do Botaničkog vrta i željezničke pruge".
7. U povijesti poplava u Zagrebu, poplava potoka Medveščaka u lipnju 1898. godine zabilježena je kao jedna od "pametara najveća koju je Zagrebu nanio potok Medveščak".
8. Dvadeseto stoljeće Zagrebu donosi ponovni niz poplava. Sava ga plavi 1922., 1923., 1925.,1926.godine. Te 1926. godine, u roku od mjesec dana, na grad su se sručile dvije poplave potoka, pa zatim u kolovozu iste godine Sava.
9. Rijeka Sava poplavila je Zagreb i 1930. godine, pa ponovo velika poplava 1933. godine. Godina 1936. u Zagrebu posebno upamćena. Te je godine, 30. lipnja, Zagreb doživio: "tri sata užasa i strave"...a, svi potoci s Medvednice pretvorili su se "u jednu jedinstvenu vodenu masu u kojoj se više nije prepoznavalo koji dio vode kojem potoku pripada", kako piše tadašnji "Jutarnji list".
10. Dana 26. listopada 1964. godine, prije četrdeset godina, Zagreb je doživio narednu katastrofalnu poplavu. Slijedi opis iz anala "Vjesnika" : Treći je značajan događaj izravno pogodio Vjesnik. Bila je to poplava Zagreba. U nedjelju, 25. listopada 1964., Sava je u toku dana naglo narasla. Gradski štab za obranu od elementarnih nepogoda davao je obavijesti o sve većoj opasnosti. I u Vjesniku je bila uzbuna, jer se poduzeće nalazilo na glavnim pravcima prodora vode. Počelo je navečer. Sava se izlijevala. Pokušalo se obraniti barijerama napravljenim na brzinu. Izvlačile su se role papira iz podruma i spašavalo se ono što se moglo. Ali sve je bilo uzalud. Voda je strahovitom silinom nadirala iz Odranske i od autoputa. Počela je nadirati i iz podzemlja. Prodirala je u rotaciju iz odvodnih kanala. Dizala se naglo i vrlo brzo je poplavila sva skladišta i donji dio postrojenja. Istodobno je kovitlac obuhvatio čitavu zgradu. Razina vode podigla se na 1,20 metara. Objekti su bili opkoljeni vodom, podrumi i prizemlje potopljeni. Bujica je sve odnosila. Pola sata prije nego što se voda pojavila, isključena je električna struja na cijelom području...
11. Nakon poplave 1964. godine, Sava je poplavila Zagreb slijedeće 1965. i 1966. godine, pa također i slijedeći niz godina: 1979., 1980., 1982.
12. Do sada posljednja poplava svih potoka s Medvednice, 1989. godine, pokazuje da njezini potoci još nisu ukroćeni.
13. I Sava pokazuje da nije do kraja ukroćena, pa 1990. godine opet izlazi iz svoga korita. Ovaj put poplava doduše nije zahvatila neposredno gradsko područje, ali je poplavila područje nizvodno od Zagreba.