Struktura i sastav grupe

        Konji koji zive na slobodi zive u grupama, medjutim nikada u onolikim kako ih inace prikazuju na televiziji.  Svaku grupu predvodi pastuv. Ovakva velika krda sacinjena su od manjih grupa i broje najvise dvadeset konja. Ipak, najvazniju ulogu igraju porodice koje cine po jedan pastuv i oko pet kobila sa potomstvom. Osim ovih, postoje i grupe mladih, skoro polno zrelih pastuva koji jos nisu osnovali svoju grupu. Osim ovih grupa, konji cine i manje grupice koje cine polno nezreli pastuvi i kobile, ali i one jedinke koje su protjerane iz porodice nekim slucajem.

        Promjene u brojnosti porodica se ne dasavaju cesto. Desavaju se samo u slucajevima kada mladi pastuv postane polno zreo pa ga dominantni pastuv te porodice protjera, ili kad mlade kobile napuste grupu same od sebe pri polnoj zrelosti. One se onda pridruzuju nekoj drugoj grupi, ili usamljenom pastuvu. Ovo se desava u trecoj ili cetvrtoj godini zivota. Ako se usamljene jedinke pridruze nekoj grupi vrlo je vjerovatno da ce dozivjeti napad od strane dominantnog pastuva ili pak starije kobile. One nece imati priliku dausestvuju u razmnozavanju.

Jedan dan u drustvenoj zajednci

        Konji koji zive slobodni ne galopiraju po cijeli dan bez cila. Sve manje porodice zauzimaju neku teritoriju na kojoj ce moci da zadovolje svoje potrebe. Medjutim konji ne vladaju tom teritorijom, sto je karakeristicno za grabljivce. Neke dijelove teritorije konji kosrise zajedno, kao sto je na primjer rijeka. Tako da teritorije odredjenih porodica mogu da se preplicu. Od predjela u kojem se nalaze zavisi kolika ce teritorija jedne grupe biti. Konji sebi moraju obezbjediti dovoljnu kolicinu resursa da bi opstali. Na svojim teritorijama, konji vise puta dnevno odlaze do vode, hrane, itd. i tako su u stanju da predju i po 30km. Ponekad se mogu jasno razaznati utabani tragovi, jer konji jedan iza drugoga redom prate dominantnu kobilu.

        Divlji konji najvise vremena proide pasuci, tako provedu cak 16 sati dnevno. Sto se tice hrane veoma su probirljivi, i svojim gornjim usnama biraju biljke koje ce ima najvise odgovarati. Raspored njihove ishrane je promjenjiv, i zavisi od vremenskih uslova ali i godisnjih doba. Zimi su konji aktivni tokom cijelog dana, osim kada duva hladan vjetar, a ljeti pasu ujutro, dok se tokom dana odmaraju u hladovini.

        Ono sto je mnogo vazno za svakog konja je voda.  Od udaljenosti potoka zavisi koliko ce ga konji puta dnevno posjecivati. Mogu da piju vodu samo jednom u danu, ili cak u dva dana, ali i vise puta dnevno ako je potok blizu. Zimi, oni su primorani da svojim kopitama probijaju led, ili da jedu snijeg u potrazi za vodom. Naravno, kolicina vode koju konji popiju zavisi od napora, umora. Kod domacih konja moze se primjetidi da popiju i do 30 litara vode odjednom nakon nekog veceg rada.

        Konji nuzdu ne izvrasavaju bilo gdje i bilo kada. Oni imaju odredjeno mjesto za to i posjecuju ga vise puta dnevno. Kolicina izmeta zavisi od kvaliteta i kvatiteta unijete hrane. Za vrsenje nuzde oni se ne namjestaju u neki poseban polozaj, to mogu da radi usporedo sa nekim drugim radnjama. Izmet za njih takodje predstavlja i nacin komunikacije. Sto se tice mokrace isto vazi kao i za izmet. Pomocu ovih stvari konji znaju ko je bio na njihovoj teritoriji ili kako je koja kobila polno zrela.

        Pored unosa hrane ono sto konji vole da rade jeste da se domaraju. Dok se danju odmara konj podigne jednu zadnju nogu, i nju odmara dok mu samo vrhovi kopita dodiruju zemlju. Rijetko, ali konji mogu leci, sa savijenim nogama i glavom pogutom. Osim ovakvog odmaranja, u trenutku kad se osjeca potpuno bezbjedno konj moze leci na bok, ispruzenih nogu i glave naslonjene na tlo. Konji se odmaraju 6 do 7 sati na dan. Od toga sat vremena je pravo spavanje, a dva sata lezanje. osim svega ovoga sposobni su da vode higijenu o sebi.

Naslovna strana