ISTORIJA
Prije 40000 godina preci današnjih Aboridzina došli su
u Australiju iz Azije i kao lovci sakupljaci naselili cijeli kontinent.
Europljani su tajanstvenu Terru australis tražili već u sredjem vijeku, a
Indijci, Kinezi i Arapi su je tada već poznavali. Engle
ski
kapetan James pristao je 29.4. 1770. u zaljevu Botany Bay (kraj današnjeg
Sydneya) i cijelu je zemlju pripojio britanskoj kruni. Velika Britanija
je 1786. odlučila da novi kontinent postane kažnjenička kolonija. Prva skupina
kažnjenika dolazi 1788. u Botany Bay i osnivaju Sydney.
Dopremano je otprilike 5000 kažnjenika na godinu, a već 1790. dolaze prvi
slobodni oseljenici. Dopremanje kažnjenika u Australiju prestalo je 1868.,
a do te godine ukupno je dovedeno 161000 kažnjenika. Zakonom o australskim
kolonijama iz 1850. one dobivaju potpunu unutrašnju autonomiju. Doseljenici su
1800. počeli uzgajati ovce, a 1851. otkrivena su u Novom J.Walesu i Viktoriji
bogata nalazišta zlata, koja su primala mnoštvo ovih doseljenika. Bijelci su
poceli naglo prodirati u unutrašnjost kontinenta i istisnuli su domoroce na
gospodarski manje zanimljiva podrucja.
S gospodarskim razvojem povećavala se potreba za zajedničkim uredjivanjem brojnih
poslova, pa se istodobno budila i australska nacionalna svijest. U Melbourneu je
1891. osnovana Nacionalna australska skupština od predstavnika svih 6 kolonija
i pripremljen je ustav. Nakon referenduma u svim kolonijama, V. Britanija je
priznaje 1900. godine. Tako je 1. 1. 1901. nastao Australski savez kao
parlamentarna monarhija u okviru Britanske zajednice naroda. Canberra je postala glavni grad 1927., a do tada je to bio Melbourne.
U Canberri se danas nalazi. Ustavotvorna skupština, konstruirana u prosincu
1997., odlučila je 13.2.1998. da se Australija 1.1.2001. preoblikuje u
parlamentarnu republiku ako to prihvate glasači na referendumu potkraj 1999. i
parlamenti večine članica Australskog saveza. Oba doma parlamenta prihvatila su
12.8.1999. Zakon o referendumu
NAZAD
kapetan James pristao je 29.4. 1770. u zaljevu Botany Bay (kraj današnjeg
Sydneya) i cijelu je zemlju pripojio britanskoj kruni. Velika Britanija
je 1786. odlučila da novi kontinent postane kažnjenička kolonija. Prva skupina
kažnjenika dolazi 1788. u Botany Bay i osnivaju Sydney.
Dopremano je otprilike 5000 kažnjenika na godinu, a već 1790. dolaze prvi
slobodni oseljenici. Dopremanje kažnjenika u Australiju prestalo je 1868.,
a do te godine ukupno je dovedeno 161000 kažnjenika. Zakonom o australskim
kolonijama iz 1850. one dobivaju potpunu unutrašnju autonomiju. Doseljenici su
1800. počeli uzgajati ovce, a 1851. otkrivena su u Novom J.Walesu i Viktoriji
bogata nalazišta zlata, koja su primala mnoštvo ovih doseljenika. Bijelci su
poceli naglo prodirati u unutrašnjost kontinenta i istisnuli su domoroce na
gospodarski manje zanimljiva podrucja.
S gospodarskim razvojem povećavala se potreba za zajedničkim uredjivanjem brojnih
poslova, pa se istodobno budila i australska nacionalna svijest. U Melbourneu je
1891. osnovana Nacionalna australska skupština od predstavnika svih 6 kolonija
i pripremljen je ustav. Nakon referenduma u svim kolonijama, V. Britanija je
priznaje 1900. godine. Tako je 1. 1. 1901. nastao Australski savez kao
parlamentarna monarhija u okviru Britanske zajednice naroda. Canberra je postala glavni grad 1927., a do tada je to bio Melbourne.
U Canberri se danas nalazi. Ustavotvorna skupština, konstruirana u prosincu
1997., odlučila je 13.2.1998. da se Australija 1.1.2001. preoblikuje u
parlamentarnu republiku ako to prihvate glasači na referendumu potkraj 1999. i
parlamenti večine članica Australskog saveza. Oba doma parlamenta prihvatila su
12.8.1999. Zakon o referendumu
