1. Šta je u stvari Nobelova nagrada?

Odgovor vecine na ovo pitanje je dosta oskudan i površan i uglavnom se svodi na pojam o nekom Nobelu, koji je ko zna kako i zašto, dospio u ime ove nagrade.Radi se zapravo o najvrjednijoj godišnjoj nagradi koja se dodjeljuje svake godine pocevši od 1901. (s izuzetkom ratnih godina 1940-1942) na dan Nobelove-smrti (10.XII) iz kamata glavnice oporucno namijenjene pojedincima ili organizacijama bez obzira na narodnost, koji su stekli najviše zasluga za covjecanstvo otkricima u oblastima fizike, hemije, medicine ili fiziologije, stvaranja knjizevnog djela koje se osobito istice plemenitošcu ideje i uspješnim zalaganjem na radu oko "širenja bratstva medu narodima, smanjenja ili ukidanja stajacih vojski i osnivanja,odnosno povecanja broja mirovnih kongresa"(mir).Žalosna je cinjenica da su kandidati za ovu nagradu redovno malobrojni.Nagrada za književnost smatra se velikim medunarodnim priznanjem koje nagradenom pribavlja automatski nove mase citalaca, a sama je po sebi dovoljna da pisca ucini milionerom.Visina nagrade jednaka je za svih pet kategorija, ali iznos nagrade nije svake godine isti jer ovisi o velicini fondova i njihovorentabilnosti (krece se otprilike do visine od oko 700 000 švedskih kruna).

Nagrade za mir dodjeljuje komisija od pet clanova kojima mandat traje šest godina, a bira ih norveški Storting (djelomicni izbori vrše se svake tri godine).Dobitnike ostalih nagrada ureduju posebne komisije ovih znanstvenih ustanova:Kraljevske švedske akademije znanosti (za fiziku i hemiju ) Karolinškog medicinskohirurškog instituta ( za medicinu i fiziologiju), Švedske akademije ( za književnost ).

Komisijama pomažu u radu posebni Nobelovi instituti.Pojedina nagrada može se razdjeliti, ali najviše medu tri dobitnika, a može se uopšte i ne podijeliti, ako neka komisija smatra da je niko nije zaslužio.

Svaka se nagrada medutim, mora podijeliti barem jednom u pet godina.Dosada su jedino M.Curie i L.Pauling primili po dvije nagrade, i to iz dva razlicita podrucja; dvije nagrade iz istog podrucja dodijeljene su ženevskom Medunarodnom odboru Crvenog krsta.Od 1937. do 1945. nacisticki režim zabranio je Nijemcima da prihvate Nobelove nagrade.Godine 1968. osnovana je nova Nobelova nagrada za najuspješnije radove i istraživanja s podrucja ekonomskih znanosti.

2.Kao što smo vec culi, sve oko Nobelove nagrade se ujedno vrti i oko jednog covjeka koji nosi to ime i koji je po svemu sudeci glavni krivac za citav ovaj metež.

Pa dobro, ko je ustvari bio taj Nobel ? Ko je imao tu epohalnu ideju i tolika novcana sredstva iz cijih se kamata svake godine unazad devedeset i osam godina nagraduju samo posebni ljudi? I zašto?

NOBEL ALFRED BERNHARD, švedski hemicar, roden 21.X.1833.,umro 10.XII.1896. bio je sin vlasnika tvornice mina, gdje je radio na usavršavanju eksploziva. Nakon prvih neuspjelih pokušaja sa smješom nitroglicerola i baruta ( u toku kojih su se uzastopno dogadale teške nesrece, a u jednoj od njih život je izgubio i njegov mladi brat ) slucajno 1867, otkriva da se glavna mana nitroglicerola-njegova prevelika osjetljivost-može u prilicnoj mjeri otkloniti dodavanjem infuzorijske zemlje. Tako dobijeni eksploziv nazvao je dinamit.Godine 1875 prvi je proizveo tzv. praskavu želetinu, a 1886. bezdimni barut belistit.Vecim dijelom (31mil.šved.kruna ili 2mil.funti sterlinga) golemog imetka, što ga je stekao proizvodnjom eksploziva i eksploatacijom izvora nafte u Bakuu, Nobel je testamentom osnovao zakladu za nagradivanje najznacajnijih znanstvenih i književnih dostignuca.

TEKST NOBELOVE OPORUKE (27.XI.1895.)

FIZIKA:

HEMIJA:

KNJIZEVNOST:

3.Kao sto smo iz prilozenog mogli vidjeti, dobiti Nobelovu nagradu nije mala stvar.Zapravo dobitnik ove nagrade ne samo da skrece paznju na sebe kao izvanrednu licnost velikih mogucnosti nego ujedno predstavlja i svoju zemlju i narod.

Najvise nagrada:

1. SAD sa 198 nagrada
2. Velika Britanija sa 88
3. Francuska sa najvise nagrada za knjizevnost(12).

Najstariji laureat(dobitnik) je prof.Frensis Peyton Rous(SAD) koji je 1966. Dobio nagradu za medicinu u 87.god.

Najmladji laureat je prof. Sir William Bregg koji je u 25. god., 1915. dobio nagradu za fiziku.

Najvise 3 nagrade: Medjunarodni komitet Crvenog krsta( osnovan 1863.) za mir 1917.,1944., 1963.

Po dvije nagrade : Dr. Linus Karl Pauling, SAD za hemiju 1954 i mir 1962; Marija Sklodowska-Curie 1903 za fiziku i 1911 za hemiju; Ured Visokog Komesara UN za izbjeglice,Zeneva (osnovan 1951.), za mir 1954 i 1981.

Najvisa nagrada : 4.000.000. sved. kruna, 1990.- oko 45o.000. funti.

Najniza nagrada : 115.000. sved. kruna,1923.- oko 6.620. funti.

Interesantno je spomenuti da je vec bilo slucajeva da izabrani nobelovac nece da bude nobelovac. Prvi puta u toku I svj. rata kada je Erich Ayel Karlfeldt, jedan od pjesnickih prvaka Svedske,imajuci ukusa, Nobelovu nagradu odbio.Bio je naime stalni sekretar Sv. akademije i clan komisije za Nobelovu nagradu. Ipak nije uspio: nagrada mu je dodijeljena 1931. nakon njegove smrti.

Prva zena koja je dobila Nobelovu nagradu bila je Svedjanka Selma Lagerloef 1909. za knjizevnost.

Iako je izgledalo da je A.Nobel za vrijeme zivota bezdusno zgrtao novac prljavim poslovima prodajom smrtonosnog dinamita iza te komercijalne strane krila se jedna kompleksna i samokriticna licnost. Kada ga je Ludwig, mladji brat, nagonio da napise svoju autobiografiju , odgovorio je cisto i bistro: A.Nobel, jedan polucovjek koga bi morao osuditi svaki lijecnik po svojoj ljudskoj i profesionalnoj duznosti i to onoga trenutka kada je prvi put vrisnuo dosavsi na svijet.

Jedno potresno priznanje:" Trgovina eksplozivom upravo me satrla. Stalno se spotices o nesretne slucajeve, sputan si propisima, birokratijom, pedanterijom, lopovlucima i drugim tegobama. Ceznem za mirom,a htio bih svoje vrijeme posvetiti znanstvenom istrazivanju, sto je sada nemoguce…. Htio bih se potpuno povuci i napustiti trgovacke poslove. Nema nikakvoga razloga da bas ja koji trgovackim poslovima nisam nikako vjest pa ih ,sto vise, mrzim iz dna duse,da se bas ja moram gnjaviti ovim komercijalnim stvarima o kojima tako reci nista ne razumijem.

Geslo nagrade za mir: Pro pace et fraternitate gentium, tj. Za mir i bratstvo naroda.

Geslo svih ostalih nagrada : ( ovaj tekst se nalazi na straznoj strani Nobelove medalje i to je citat iz Vergilijeve Eneide ) koji glasi: Inventas aut qui vitam excoluere per artes, tj. Lijepo je uljepsati zivot pomocu novih umijeca.

4.Nas nobelovac : Ivo Andric

"Najcudesniji Sarajlija: bez i njamanjeg turskog atavizma, njezan, bijel i bolno-tanko mirisave duse, kao oni bijeli njegovi cvjetovi sto zare slatku tugu njegovih zenstveno ceznjivih snova. Odvise bez energije da bi pisao duge clanke. Kratak kao prolaznost avanturisticke ljubavi: princ bez dvorca, pazeva i princeza. Zimi se nadise kavanskog zraka da bi se u proljece lijecio dahovima razbujalih livada. Nesretan kao i svi artisti. Ambiciozan. Osjetljiv. Ukratko:ima buducnost." Tako je 1914. pisao urednik "Hrvatske mlade lirike" o mladome jednom pjesniku koji se nedavno javio u "Bosanskoj vili" i "Vihoru".Rodio se 1892.u Travniku, a djetinjstvo proveo u Visegradu na Drini. Gimnaziju zavrsava u Sarajevu,studira u Zagrebu,Becu,Krakovu i Gracu, gdje je doktorirao na temelju kult.-politicke gradje u Bosni. Kao djak je pristupio revolucionarnom pokretu Mlada Bosna,pa je stoga na pocetku I svj. rata zatvoren,a tek koncem rata pusten.Andric je upoznao mnoge zemlje i gradove,bio u Engleskoj i Skotskoj(nisu ga odusevili),posjetio Egipat. Andric je kao covjek toliko rezervisan, zakopcan, distanciran, orijentalno ucitiv i skrovit,da su ljudi koji su ga sretali mogli saznati o njemu nesto bitno,ali tek iz druge ili trece ruke.

U najvecem broju dijela prikazao je Bosnu turskog,austrijskog i savremenog doba, kao zemlju na granici podijeljenih svjetova, izmedju Istoka i Zapada, islama i hriscanstva, zemlji koja je i sama iznutra izdijeljena mnogim granicama.

Nobelovu nagradu je dobio1961. za djelo "Na Drini cuprija" romanu-hronici jedinstvenom u svijetu.

by ZD