Najznacajniji zadatak tadasnjeg srpskog drustva je postalo razvijanje srpske nacionalne svjesti i pripremanje srpskog naroda za osloba|anje od tu|inske vlasti i njegovo politicko ujedinjenje. Prema shvatanju knez Mihaila i Ilije Garasanina, tvorca, idejnog programa Nacertanija , njegovog ministra spoljnih poslova, taj zadatak trebala je da izvr{i Kne`evina Srbija. Zakonom
o Narodnoj skup{tini svedena je skup{tina na cisto savetodavno telo. Ona je
sazivana jedanput u tri godine, i to kao savetodavni organ te vlasti. Po njemu
je skup{tina bila 4 puta manja nego po zakonu koji je bio donijet na
Svetoandrejskoj skupstini. Poslanici su mogli da budu kaznjeni za istupanje u
skupstini. Na taj nacin je bio poni{ten zakon usvojen na Svetoandrejskoj
skup{tini po kome je narodna skupstina vrhovni organ drzavne vlasti. Zakonom o narodnoj organizovana je regularna vojska po ugledu na tadasnje Armije evropskih zemalja. Zakon je predvi|ao opstu vojnu obavezu. Svi gradjani od 20 do 50 godina bili su vojni obaveznici , s tim sto nisu sluzili vojsku u kasarnama nego su vezbali u svojim mestima. Stvaranjem narodne vojske, knez Mihailo je zeleo da Srbiju osposobi za velike nacionalno-revolucionarne zadatke koji su joj predstojali.Vlada nije uspela da sprovede poresku reformu po kojoj bi poreski teret bio pravednije raspodeljen,a drzava dosla do vr}ih prihoda, jer su se tome narocito opirali bogati seljaci. Godine 1862. Donesen je Zakon o ustrojstvu centralne drzavne uprave. Po njemu je knez birao ministre po svom naho|enju i oni su bili isklju~ivo pod njegovom vla{}u. Ovim zakonima bio je ucvrscen Mihailov apsolutisticki sistem vladanja , ali je Srbija bas na osnovu njih postajala sve nezavisnija od Turske jer su nekim njihovim odredbama poni{tavani mnogi propisi "Turskog ustava " iz 1838. Mihailova apsolutisticka izazivala je nezadovoljstvo sitne i srednje burzoazije, cije su teznje zastupali liberali, ali je ona bila jo{ ekonomski i politicki slaba neorganizovana.
|