Sjevernonjemacka
nizija
Sjevernonjemacka nizija prostire se
pravcem zapad-istok sa prosjecnom sirinom
na zapadu oko 150 i na istoku preko 200 km.Nizija je najvecim
dijelom sljunkovita i pjescana.Naslage sljunka i pijeska donijeli
su nekada lednici iz Skandinavije [za vrijeme ledenog doba,kada
je klima Evrope bila vrlo hladna].To je ravan ili blago zatalasan
prostor
slabe plodnosti sa mnogim lednickim jezerima,barama i mocvarama.Morska
obala Sjevernog i Baltickog mora je niska,a pojas pored mora je
podvodan i pjeskovit.Mnoga ostrva
ispred obale predstavljaju obicne naslage pijeska,ciji se oblik
i izgled mijenjaju pod uticajem uraganskih morskih talasa.Njih
nikakvi nasipi ne mogu zastititi od razornog dejstvamorskih talasa.Nizija
je sada dabrim dijelom pod oranicama i livadama,a na slabo rodnim
njivama najvise se gaje raz i krompir.Juzni dio je plodniji,gusce
naseljen i bolje obradjen.
Na sirokom estuaru Labe je Hamburg,najveca luka i poslije Berlina
najveci grad Njemacke.
Druga po velicini luka je grad Bremen na Vezeru koji lezi 70 km
od mora.Lucki gradovi na
.
obali Baltickog mora su Libek i Rostok.Juznije se nalaze Volfsburg,mali
grad ali najveci njemacki centar automobilske
industrije["Folksvagen"], i Berlin pored usca rijeke
Spreje u Hafel i cetiri plovna kanala koji ga povezuju sa Sjevernim
i Baltickim morem.Berlin je glavni zeljeznicki cvor Njemacke,
u njemu se stice 15 zeljeznickih pruga.Basen Rajne se sastoji
od manjih geografski razlicitih regija koje Rajna povezuje u jednu
cjelinu.To je prirodno najbogatiji,najgusce naseljeni i priovredno
najrazvijeniji dio zemlje.
Tu se nalazi najveci dio njemacke industrije.Osnovna bogatstva
su Rurski Sarski basen ka-
menog uglja,plodno zemljiste i uvijek plovna Rajna,kojom plovi
preko 100 000 brodova i
tegljaca.U poljoprivredi su zastupljene zitarice,povrce,vocnjaci,vinogradi
i govedarstvo.U
Rurskom i Sarskom basenu rszvila se,zahvaljuci bogatstvu kamenog
uglja i uvozne rude
gvozdja snazna crna metalurgija.Velika proizvodnja celika pogodovala
je razvoju masinske,
a ugalj razvoju hemijske industrije.Sarski basen dobija rudu gvozdja
iz Lorene[Francuska],
a Rurski iz Lorene,Svedske i drugih zemalja.
Najveci gradovi u basenu Rajne su Keln, Diseldorf i Frankfurt
na Majni,najveci centar vaz-
dusnog saobracaja Njemacke.Juzno od Kelna nalazi se Bon.
|
|