Velika ekonomska kriza tesko je pogodila NJemacku, u kojoj je 1931. bilo vise od sest miliona nezaposlenih. Ekonomska kriza izazvala je i politicku. Pod prijetnjom sve veceg nezadovoljstva radnicke klase i njezinog organizovanog revolta, njemacki industrijski i finansijski kapital pruzaju punu podrsku nacionalistickoj partiji. NJezin vodja, Hitler, postao je 30. januara 1933. godine kancelar, a 19. 8. 1934. prigrabio je i funkciju sefa drzave i svu vlast, proglasivsi se vodjom njemackog narod.

Cim su dosli na vlast, nacisti su poceli provoditi strahovit teror, ubistva, deportacije, unistavanje svih protivnika rezima, posebno komunista i drugih antifasista. Da bi dobila odrijesene ruke za svoju osvajacku politiku i ratne pripreme, nacisticka je NJemacka 14. oktobra 1933. napustila Ligu naroda, a 1935. jednostranim i samovoljnim dekretom odbacila sva ogranjicenja nametnuta mirovnim  ugovorom iz Versaillesa. NJemacka se otvoreno i uzurbano naoruzavala i pripremala za rat.

NJegova politika bila je politika masovnog proganjanja svih onih koji nisu pripadali " visoj rasi ".

Medjutim, Hitlerova moc opada, nacisti gube bitke. Hitler je odlucio da izvrci samoubistvo.  Prije samoubistva  vjencao se svojom ljubavnicom Evom Braun. Zatim su mladenci posli da izvrse posljednju odluku. Hitler je sebi pucao u glavu. Eva Braun se otrovala. Hitlerov sofer je iznio tijela u bastu Rajhstaga, polio ihnbenzinom i zapalio. Tek 2. 5.  Gebels i Borman objavili su njemackom narodu da je Hitler mrtav.

1.5. 1945. radio-Hamburg prvi je objavio ovu vijest u 22. 30 casova:

"Iz Hitlerivog Glavnog stana: danas poslije podne Adolf Hitler nadjen je mrtav u kancelariji Rajha iz koje je do svog posljednjeg daha rukovodio borbama. Prethodne veceri Hitler je odredio velikog admirala Denica za svog nasljednika.