Ekonomija

Portugalska ekonomija je tesko trpila zbog revolucije 1974. godine kao i zbog gerilskog rata u Africi i gubitka prihoda iz kolonija. Oporavak zemlje, koji je sada u toku, potaknut je clanstvom u Evropskoj uniji. Poljoprivreda cija je proizvodnja slaba, zaposljava jedva cetvrtinu aktivnog stanovnistva. Mala gazdinstva polikulture (kukuruz, krompir, vino) nasuprot su onim, jako rasprostranjenim na jugu (zitarice, uzgoj ovaca i goveda). Zemlja izvozi vino, povrce i voce, drvo i plutu, ali zato uvozi zitarice i ribu. Industrijsi sektor se razvio. Tekstilna industrija prednjaci sa cetvrtinom zaposlenih u industriji, a zatim slijede konfekcijska industrija, metalurgija, montaza automobila, elektronska, kozna, drvna i prehrambena industrija. Turizam i odlazak u emigraciju ne dovodi u ravnotezu balans isplata. Uvoz uveliko prevazilazi izvoz, i zemlja je u dugovima. Stopa nezaposlenosti je jos uvijek relativno niska, ali je inflacija visoka. Ulazeci pocetkom 1986. u Evropsku ekonomsku zajednicu, Portugalija je nasla svoje trgovinske partnere, koji igraju vaznu ulogu u uvozu.

Saobracaj i veze

zeljeznicke pruge povezuju najveci dio zemlje i sada se unapre|uju. Elektrificirane su sve pruge kojima se povezuju veci gradovi.
Glavne vazdusne luke su Portela de Savacem kraj Lisabona, te Porto i Faro u Algarveu. Portugalija ima veliku trgovacku flotu. Radio i televizija su nacionalizovani 1975. godine, a uobicajen je prijem satelitskih televizijskih programa iz drugih evropskih zemalja. Vecina dnevnih listova u vlasnistvu je drzave ili ih ona pomaze. Cenzura je ukinuta ustavom 1976. godine.