Izrastanje Banjaluke u kulturni centar odredila su tri znacajna dogadjaja: osnivanje bogoslovije, otvaranje gimnazije i formiranje univerziteta. Zgrada Gimnazije ciji se zvanicni naziv mijenjao, sagradjena je 1898. godine, a dva puta je dogradjivana: 1903. i 1930. godine. Drugo prosirenje preduzela je banska vlast vec u prvoj godini svoga postojanja, u kojoj je Banjaluka dobila Pozoriste i Muzej i time se uvrstila u nekoliko najrazvijenijih kulturnih centara Kraljevine Jugoslavije. Gimnazija je uticala na otvaranje prve visokoskolske ustanove 1950. godine i formiranje Univerziteta, cetvrt vijeka kasnije.
Pocetak rada Velike realke, kako se skola zvala, je 4. oktobar 1895. godine. Velika realka pripremala je ucenike za politehnicke, sumarske, poljoprivredne, rudarske, hemijske i druge visoke skole. Drugim rijecima pripremala je ucenike za tehnicka zvanja. Prvi ispit zrelosti, matura, polagan je 6. juna 1903. godine. Ucenici su polagali ispit iz "bosanskog jezika", njemackog i francuskog, deskriptive i matematike. Ispit se polagao pismeno i usmeno. Maturi je predsjedavao vladin savjetnik i nadzornik srednjih skola, Davorin Nemanic. Ispit je bio javni, sto znaci da su mu pored profesora i ucenika mogli prisustvovati i ostali gradjani. Velika realka je skolske 1912 / 13 pocela prerastati u buducu Realnu gimnaziju. Ekskurzije su bile sastavni dio nastave u Gimnaziji. Te ekskurzije su bile u vidu izleta u blizu okolinu grada s ciljem upoznavanja flore i faune.
U Gimnaziji u periodu od 1918. do 1940. godine, cilj nastave je bio dvojak:
dati mladoj generaciji znanje i obrazovanje da bi bili kulturni ljudi i dobri strucnjaci
dati im vaspitanje - nauciti ih uskladjivanju svojih sa tudjim interesima, sto je osnova socijalnosti. Nauciti ih pristojnom ponasanju i zdravom patriotizmu, sto znaci ljubavi prema zemlji i narodu, a ne uliznickom odnosu prema ljudima i vlasti.
Od 1980 / 81 godine trebalo se primjenjivati srednje i usmjereno obrazovanje i vaspitanje. Ratne skolske godine, 1991 - 1995, bile su ispunjene brojnim teskocama svake vrste. Ali i pored svih nedaca Gimnazija je ostala uspravna i zivjela je; potvrdjujuci se i u takvim uslovima kao skola prvog reda, koliko su god to uslovi dozvoljavali. Dozivjela je i svojih svecanih sto godina - 16. juna 1995. godine u prostorijama direktora, profesora fizike Rodoljuba Bavrlica, sjedili su oni koji su pokusali da stogodisnji hod ove skole sloze u korice knjige koja se priprema za njenu stogodisnjicu.
|
|
|
|
|
|
|