VERSAJ

Kraj je bio mocvaran i nezdrav. Nije bilo tekuce vode. Groznica je harala posvuda. Jedina znacajnija zgrada bio je kraljevski lovacki paviljon. Bas tu zapovijedio je Luj XIV da sagrade Versailles ,najraskosniji dvorac na svijetu. Kralja se nisu ticale tehnicke poteskoce. Arhitekt Le Vau poceo je godine 1661.sa radovima prvog dijela gradnje a pomagali su mu slikar Le Brun i vrtlar Le Notre. Kralja nista nije moglo obeshrabriti - niti veliki troskovi ,niti epidemija medju radnicima.Na gradjevini je radilo oko 36 000 ljudi iz cijele Francuske. Troskovi gradnje iznosili su oko 150 milijardi dinara. Malo po malo nastala je palaca kakvu nije posjedovao nijedan drugi vladar. Bila je to zgrada sa 375 prozora ,580m dugim proceljem ,puna ogromnih dvorista i sa jednim ravnim drvoredom koji je vodio sve do Pariza. Gradnju dvorca dovrsio je arhiteke Jules Hardouin Mansart. Prevladavale su boje bijela i zlatna. Necuvenu tehnicku raskos zahtijevala je gradnja vodoskoka. U blizini dvorca nije bilo vode pa ju je trebalo dovesti iz Seine.

1862. god. preselio je Luj XIV svoj dvor zauvijek u Versailles - u dvor prepun sjaja. Odavde se vladalo Francuskom i zapovjedalo vojskom. Versailles je zadrzao svoju vaznost sve dok nije pocetkom francuske revolucije Luj XVI odveden iz palace i doveden u Tuilleries. Broj dvorjana je pao u trenutku na pola. Od 1870 - 1871. bio je sjediste njemackog gl. staba. Danas je Versailles objekat razgledavanja i muzej koji privlaci brojne turiste.

<<