Josif Visarionovič Staljin
Kao ključan partner nacističke Njemačke kroz poznati Pakt Hitler-Staljin imao je jak utjecaj na početak i tijek Drugog svjetskog rata te poslijeratno oblikovanje Europe. Tijekom njegove vladavine ubijeni su deseci milijuna ljudi u gulagima. Gulagi su uključivali koncentracijske logore za prisilni rad i zatvore u kojima su ubijeni milijuni ljudi. Služili su prije svega za represiju nad političkim protivnicima.Njegov put prema vlasti započeo je u vrijeme Oktobarske revolucije kada je ušao u sovjetsku vladu kao komesar za neruske narodnosti te tako postao članom Politbiroa Komunističke partije 1917. godine.
Zajedno s Jakovom Sverdlovim pomogao je Lenjinu riješiti sva goruća pitanja u vrijeme građanskog rata. Nakon Lenjinove smrti Staljin je zajedno s Zinovjevim vodio zemlju. Do svoga pedesetog rođendana 1929. godine utemeljio je svoj položaj na mjestu Lenjinova nasljednika.Staljin je rođen 21. prosinca 1879. godine u mjestu Gori kao sin postolara i bivšeg kmeta te majke koja je bila Gruzijka po nacionalnosti. Niti jedan od roditelja nije govorio ruski jezik, ali ga je zato Staljin naučio dok je pohađao višu vjersku školu u svom rodnom mjestu. Bio je student teologije u pravoslavnom sjemeništu u Tifilisu iz kojeg je izopćen 1899. godine, jer se samo godinu dana ranije pridružio ilegalnoj Ruskoj socijaldemokratskoj radničkoj stranci.
Adolf Hitler
- Adolf Hitler rođen je u Braunau na rijeci Inn u Austriji od majke Klare i oca Aloisa, željezničara - 20. travnja 1889. Imao je tri starija brata koji umiru u ranoj mladosti pa stoga majka Adolfa obožava. Hitler će kasnije napisati o majci: Njemačkom je narodu darovala velikog sina. Kao dijete Hitler je obožavao Karla Maya i Winnetoua. Kad bi ga otac tukao mislio je na Winnetoua i samo bi glasno brojao udarce koje bi mu otac zadavao, što je oca znalo preplašiti - mislio bi da je Adolf poludio. Hitler nikada nije završio nikakvu školu, no u mladosti je želio postati umjetnik, što njegov otac nije odobravao. Stoga nakon očeve smrti odlazi u Linz. Iz Linza odlazi u Beč kako bi studirao na Akademiji likovnih umjetnosti. Položio je prvi prijemni krug, ali drugi nije prošao. U Beču se uzdržavao preslikavanjem motiva s razglednica. U Linz se vraća 1907. jer majka mu je na samrti, kratko prije Božića ona umire. Nakon majčine smrti ponovo se prijavio na Akademiju likovnih umjetnosti, ali ga opet odbijaju. Za odbijanje je tvrdio da nije on kriv već akademija jer nije prepoznala njegov genij.Godine 1912. preselio se u München gdje je bio crtač razglednica i plakata te dekorater sve do 1914. godine. Izbijanjem 1. svjetskog rata dobrovoljno se prijavio u vojsku. Raspoređen je u 16. bavarsku pričuvnu pješadijsku brigadu. Njegova postrojba odlazi na zapadnu bojišnicu, tu dobiva željezni križ - orden za hrabrost. A kao kurir dobiva i čin razvodnika. U vojsci ga prati glas čudaka - ne pije, ne puši, izbjegava žene i javne kuće. Jedini mu je prijatelj Foxel - pas, britanski prebjeg. U proljeće 1918. za vrijeme savezničkih napada u kojima su korišteni i plinovi Hitler zakratko gubi vid. Vijest o kapitualciji zatječe ga u lazaretu. Po njegovim riječima taj trenutak je bio prekretnica u njegovom životu - odlučio je postati političar. Sudjeluje u revoluciji i uspostavi sovjetske Bavarske 1919. godine. Čak se kandidira na izborima u sovjetskoj Bavaraskoj u svojem bataljunu i dobiva 19 glasova.
Josip Broz Tito
- Josip Broz rodio se u malom selu Kumrovcu na Sutli, u najzapadnijem dijelu Hrvatskog zagorja 7. maja 1892. godine kao sedmo od petnaestero djece roditelja Franje (Franceka) i Marije Broz, rođene Javeršek. Mali "nesporazum" oko toga biografskog podatka, s obzirom da se Titov rođendan slavi na dan 25. maja, objasnili su njegovi biografi činjenicom da je Josip Broz za vrijeme svoga dugogodišnjeg revolucionarnog rada bio prisiljen da se služi lažnim papirima i dokumentima, pa je tako i u jednom vojničkom dokumentu austro-ugarske vojske zabilježeno da je rođen 25. maja. A upravo na taj dan (25. V 1944.) izvršen je i desant na Drvar. Rođendan je ostao, pa ni sam Tito nije želio da se taj datum mijenja kad ga je narod već prihvatio. Sin oca Hrvata i majke Slovenke, Josip Broz nije osjećao nikakvih nelagoda zbog te okolnosti, jer između dvije susjedne zemlje nije bilo antagonizma ni netrpeljivosti. Josip Broz je mnoge dane djetinjstva proveo kod djeda Martina preko Sutle, te naučio odlično slovenski, zbog čega je imao poteškoća kada je pošao u hrvatsku osnovnu školu. Kada se rodio Josip Broz, život u kumrovačkoj dolini je bio težak i naporan, oskudan i jednoličan. Iako je kmetstvo odavno bilo ukinuto, seljaštvo su pritiskali teški nameti, porezi i opća oskudica, jer su im posjedi bili mali, rasparčani, a zemlja slabe kvalitete. Godina 1903. i 1904. bile su veoma burne u tim krajevima, u znaku općeg narodnog pokreta protiv madžarizacije s jedne strane, i u znaku pobune siromašnih seljaka protiv svih vrsta eksploatacije s druge strane. Osnovnu školu Josip Broz je pohađao u Kumrovcu od 1900. do 1905. Po svršetku osnovne škole Josip Broz je, zbog teškog stanja u obitelji, morao odložiti svoj odlazak na zanat, pa je neko vrijeme morao raditi kod svog ujaka u Sloveniji. Nakon toga je radio u jednoj sisačkoj kantini. Godine 1907. je postao šegrt mehaničarske radionice u Sisku. Po završetku šegrtske škole 1910. prvi put stiže u Zagreb gdje postaje član Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije i učestvuje u radničkim demonstracijama.
Vinston Čerčil
- Vinston Čerčil je rodjen 30. novembra 1874. godine u Vudstoku na jednom od najluksuznijih imanja u Engleskoj. Njegov otac, lord Randolf je drugi sin sedmog vojvode Marlborafa. Iako je odgajan u privilegovanom položaju, Vinston se u početku nije izdvajao od drugih; prosečan učenik slabog zdravlja. Kada se prvi put prijavio za Vojnu školu, nije bio primljen. Upisao ju je 1893. godine.Po završetku škole, poslan je u Indiju gde radi kao ratni dopisnik. Ali, Čerčil se, željan akcije, ne zadovoljava posmatranjem događaja, on želi da u njima učestvuje. U Oldamu 1899. godine je počeo da se bavi politikom; prijavio se kao kandidat za zakonodavstvo i nimalo nije pokleknuo. Odlazi da pokriva rat des Boers za Morning Post, ali uskoro postaje zatvorenik kada mu je voz izašao iz šina. Posle jednog meseca se izbavio i sklonio u Mozambik. O ovome se pisalo po Engleskoj, ali i stranoj štampi. Po povratku u zemlju, ponovo se prijavljuje za izbore u Oldamu i sa svojih 26 godina je izabran za poslanika, imao je iza sebe iskustvo u ratu i nekoliko članaka, kao što je Savrola.Od prvih dodira sa politikom, Čerčil je bio primećen zahvaljujući svom oštrom jeziku i pozivom na reforme. Razočaran konzervativnom strankom, on se pridružuje liberalima 1904. godine. Posle perioda kada je bio podsekretar države u kolonijama, postao je ministar trgovine, 1908. godine. Iste godine upoznaje svoju buduću suprugu,Klementinu Ozijer. Radio je na usavršavanju i modernizaciji engleske flote da bi mogao da se uključi u rat.Čerčil je 1917. godine ušao u Vladu u koaliciji sa Lojdom Džordžom kao konzervativac. Kao ministar naoružanja primetio je, iako se sa njim nisu slagali, kolika je važnost oklopnih jedinica. Dolazio je kraj rata, ali on nije verovao u dugotrajnost mira.
Frenklin Delano Ruzvelt
- Franklin Delano Roosevelt rođen je 30. siječnja 1882. u Hyde Parku. Oboje njegovih roditelja ( otac James i majka Sara) bili su podrijetlom iz imućnih njujorških obitelji. Franklin je bio njihovo jedino dijete. Možda i stoga njegova majka Sara bila je vrlo posesivna, a otac mu je uvijek ostao emocionalno dalek. Moguće i zbog toga što je Franklin rođen kad je njegovu ocu bilo 54 godine. Veći utjecaj na sina imala je majka s kojom je često putovao u Europu te tako naučio njemački i francuski jezik. Školovao se u crkvenoj školi u Massachusettsu gdje je na buduće Rooseveltove svjetonazore uvelike utjecao školski ravnatelje Endicott Peabody. On je podučavao kako je dužnost kršćana pomogati onima koji su imali manje sreće u životu te ih je poticao na angažman u javnim službama. Fakultetsko obrazovanje stekao je na Harvardu. Tijekom fakultetskog školovanja njegov rođak Theodore Roosevelt postao je američki predsjednik što ga je učinilo uzorom mladom Franklinu.Svoju buduću suprugu Eleanor Roosevelt, rođakinju Theodora Roosevelta, susreće 1902. na primanju u Bijeloj kući. Oboje su bili potomci Claesa Martensza van Rosenvelta koji je stigao u New Amsterdam (danas: New York) iz Nizozemske 1640-ih. Tri godine kasnije (17. ožujka 1905.) njih dvoje će se vjenčati unatoč žestokom otporu njegove majke. Mladi bračni par preselio se u Springwood na Franklinovo obiteljsko imanje. U tom braku rođeno je šestero djece - Anna Eleanor, James, Franklin Delano Junior (preminuo nakon 249 dana života), Elliott, (ponovno) Franklin Delano Junior i John Aspinwall. Kao zgodan i društveno aktivan Franklin je imao mnoge izvanbračne veze. Nakon što je Eleanor otkrila da je suprug vara s Lucy Mercer ponudila mu je razvod braka kako bi "mogao imati svoju slobodu". U cijelu priču umiješala se i Franklinova majka koja mu je savjetovala da prihvati razvod. Do razvoda ipak nije došlo, a Franklin je obećao supruzi kako više nikada neće vidjeti Lucy. Nakon ove afere Eleanor se preselila u zasebnu kuću. Franklin i Lucy nastavili su se dopisivati, ali se nisu više sreli sve do 1941.
