Ljudsko srce
Vjerovatno najvažniji mišić u
našem tijelu predstavlja srce. To je sistem sastavljen od dvije serijski
povezane pumpe, jedna pumpa krv kroz pluća dok druga pumpa krv u sva druga
tkiva. Pumpa krv samo u jednom smjeru.
Srce (miokard) je izvana obavijeno tankom fibroznom membranom, srčanom kesom
(perikard) dok je iznutra obloženo slojem endotelnih ćelija koje čine
unutrašnjost (endokard).
U funkcionalnom smislu ima lijevu i desnu komoru (ventrikul), a svakoj komori je
pridodata po jedna pojačivačka pumpa, lijeva i desna pretkomora (atrijum).
Atrijumi se kontrahuju prije ventrikula.
Provodni sistem srca čine sinoatrijalni SA čvor, internodalni putevi
atrioventrikularni AV čvor i Hisov snop.
Prosječno ljudsko srce je teško 200-425 grama i za vrijeme jednog ljudskog
života napravi oko 3,5 biliona otkucaja ili 100.000 otkucaja dnevno. U jednom
danu kroz ljudsko srce protiče 7571 litara krvi.
Ljudsko srce je mišić veličine muške pesnice. Sastoji se iz dva odvojena, ali međusobno slična dela, koji zajedno deluju kao pumpa za krv. U desnu stranu srca dolazi krv iz čitavog organizma. To je krv siromašna kiseonikom, jer ga je organizam iz nje već uzeo i potrošio. U levu stranu srca dolazi krv iz pluća, a ta krv je, kroz proces disanja, obogaćena kiseonikom.
Srčani mišić se ritmički širi i skuplja, kao dvostruka pumpa, zahvaljujući postojanju jedne posebne vrste srčanih ćelija, od kojih je izgrađen tzv. prirodni srčani pejsmejker. Te ćelije, grupisane u tkz. sinusnom čvoru stvaraju slabu električnu struju u obliku ritmičkih impulsa, koji se sprovode do svih delova srčanog mišića. Impulsi prouzrokuju naizmenično grčenje i opuštanje srčanog mišića, što ima za rezultat rada srca.
Srce je teško oko 300 grama, a kad čovek miruje, pumpa 5 do 6 litara krvi u minutu. U vreme velikog fizičkog napora srce je u stanju da ispumpa i do 20 litara krvi u minutu.
Srce ima 4 šupljine: dvije
pretkomore i dvije komore. U medicini se često koristi izraz "desno" i
"lijevo" srce. Desno srce je desna pretkomora i komora; u desnu pretkomoru
dolazi venska krv iz tijela koja se kroz desnu komoru pumpa u pluća. Krv iz
desnog srca u pluća vodi plućna arterija (u njoj se nalazi venska krv, a zove se
arterija zato jer je pravilo da su svi krvni sudovi koji idu od srca prema
periferiji "arterije").
U plućima se iz krvi izdvaja ugljen dioksidom, a krv se snabdjeva kiseonikom.
Takva pročišćena krv je sad arterijska te iz pluća dolazi u lijevu pretkomoru
plućnim venama (iako sadrže arterijsku krv zovu se vene jer dolaze s periferije
u srce). Iz lijeve pretkomore arterijska krv dalje ide u lijevu komoru pa u
arteriju "aortu" koja je nosi u cijelo tijelo. Budući da lijevo srce pumpa
arterijsku krv u cijelo tijelo (a desno srce vensku krv samo u pluća), u lijevom
srcu su pritisci tri puta veći i njegovi zidovi su deblji i jači.
Latinski naziv za pretkomoru je atrium (atrijum), komora je ventriculus
(ventrikul), a "zid" koji dijeli desno i lijevo srce (srčana pregrada) naziva se
septum. Zbog postojanja septuma nema kontakta između dvije pretkomore i dvije
komore, inače bi došlo do miješanja venske i arterijske krvi. Između pretkomore
i komore se nalazi suženje (ventil ili lat. valvula) sa zaliscima (zalistak se
na latinskom jeziku zove cuspis). Zalisci sprječavaju vraćanje krvi iz komore
u pretkomoru. U desnom srcu se nalaze tri takva zaliska pa se valvula naziva
"trikuspidalna valvula" ili valvula s tri kuspisa. U lijevom srcu su između
pretkomore i komore dva zaliska pa je to bikuspidalna (ili mitralna jer liči na
biskupovu mitru) valvula. Zalisci se također nalaze na izlazu iz komora u plućnu
arteriju i aortu. Ako se zbog bilo kojeg razloga krv vraća nazad kroz valvulu u
pretkomoru to se naziva insuficijencija valvule. Riječ insuficijencija dolazi od
latinske riječi za "nedovoljno". Dakle, valvula je nedovoljno funkcionalna da bi
spriječila vraćanje krvi natrag.
Ukoliko zbog poremećaja srce treba obaviti veći rad nego što je normalno, srčani
zidovi se zadebljavaju. Dvije faze rada srca su sistola i dijastola. Sistola je
ispumpavanje, a dijastola punjenje krvlju.