Zubi

Zub  je koštani organ koji se nalazi u ustima većine kičmenjaka. Usađeni su u alveolarne nastavke gornje i donje vilice i smješteni u čašice. Čovjek obično ima 32 stalna i 20 mliječnih zuba.
Zubi se koriste u različite svrhe. Obično služe za usitnjavanje i mrskanje hrane prije gutanja. Mesožderi koriste zube za kidanje mesa, te držanje plijena.
Zubi mogu biti stalni, ili se mogu obnavljati više puta. Naprimjer kod morskih pasa novi zubi rastu tokom čitavog života i zamjenjuju istrošene ili izgubljene. Glodarima stalni zubi izrastaju polako tokom života, tako da mogu nastupiti problemi ako se oni ne troše dovoljno.

Na svakom zubu mogu se razlikovati tri dijela: kruna, vrat i zubni korijen. Caklina zuba je najčvršća tvar u ljudskom tijelu. Zube nalazimo u gornjoj vilici (lat. maxilla) i donjoj vilici (lat. mandibula).
Tokom ljudskog života zubi rastu dva puta, prvo mliječini, a nakon toga stalni zubi. Izrastanje može biti bolno, a kod male djece može uzrokovati plaču. Treći kutnjaci ili umnjaci su zadnji zubi koji izbijaju, ponekad vrlo kasno (nakon dvadesete godine ili ne izrastaju uopšte). Zubi bi trebali da traju čitav životni vijek, ali često nije tako. Izgubljeni zubi se mogu nadomjestiti alveolarnim implantatima, stalnim nadogradnjama (mostovi i krunice), te parcijalnim ili totalnim protezama. Postoji više dokumentovanih slučajeva izrastanja trećih zubi.
Stomatologija je nauka koja se bavi izučavanjem zubnih bolesti. Zubni tehničari se bave zubnom protetikom odnosno nadomještanjem izgubljenih zuba i mekanih dijelova usne šupljine vještačkim protezama.

Četiri osnovna tkiva tvore zub: caklina, dentin, cement i pulpa. Prva tri tkiva su tvrde građe, sastoje se od različitog udjela mineralnih tvari koje im daju čvrstoću. Pulpa je specijalizovano tkivo i sastoji se od vezivnog tkiva, krvnih žila i živaca te ima prehrambenu, formativnu i zaštitnu ulogu. Periodontalni ligament sa zubom čini anatomsku i funkcionalnu cjelinu. On veže zub za kosti. Gingiva okružuje zub i prekriva kost u koju su zubi umetnuti.

Sjekutići služe odgrizanju, očnjaci otkidanju i držanju, pretkutnjaci i kutnjaci mljevenju, te obavljaju najveći dio žvakanja. Osim toga zubi imaju estetsku i fonetsku ulogu.
Usprkos čvrstoći zuba i njegovog korijena, radi nezgoda koji zub izbijaju velikom snagom korijen ostane unutar zubnog mesa i ako se unutar 7 dana ne vadi može imati ozbiljne posljedice. Ako se korijen ignorira i nakon što se upali, unutar narednih 72 sata može nastati pucanje nastalog granuloma koji uzrokuje rapidno trovanje krvi.

Mliječni zubi rastu otprilike od šestog mjeseca do treće godine života djeteta. Rastom stalnih zuba dolazi do resorbiranja korijena mliječnih zuba. Mliječni zub polako postaje mobilan, te ne kraju ispada. Postoji 20 mliječnih zuba, 10 u gornjoj i 10 u donjoj vilici. Od sredine lica prema stranama to su:
sjekutići - 4 zuba
očnjaci - 2 zuba
mliječni kutnjaci - 4 zuba

Trajnih zuba ima ukupno 32, po 16 u svakoj vilici. Počinju izbijati oko šeste godine, tako da su do trinaeste godine svi osim umnjaka izrasli. U prvoj fazi izbijaju sjekutići i prvi kutnjaci (oko 6.-7. godine), te u drugoj fazi očnjaci, pretkutnjaci i drugi kutnjaci (10-12 godini života). Nakon druge faze izrastanja svi mliječni zubi su izmijenjeni. Posljednji zub, treći kutnjak ili umnjak, izbija od 18. do 25. godine, a kod nekih ljudi vrlo kasno ili čak nikada. Također to je najčesći zub koji nedostaje. Od sredine lica prema stranama, razlikujemo sljedeće trajne zube:
sjekutići - 4 zuba
očnjaci - 2 zuba
pretkutnjaci - 4 zuba
kutnjaci - 6 zuba