|
Nadrealizam na
nacin na koji ga mi danas poznajemo je blisko povezan sa nekim
oblicima moderne umjetnosti. Cinjenica je da su dijelili isto
porijeklo, ali razilazili su se u interpretaciji smisla tog
porijekla za estetiku u umjetnosti.
Na kraju Prvog svjetskog rata, pokrenut je Dadaisticki pokret, napad
na drustvo putem skandala. Dadaisti su smatrali da drustvo koje moze
prouzrociti strahotu kakva je rat ne zasluzuje umjetnost, pa su
odlucili tom drustvu dati anti-umjetnost, ne ljepotu već ono sto je
ruzno. Sa frazama kao sto je Dada sve unistavaju! Oni su zeljeli
uvrijediti novi industrijsko-komercijalni svijet burzuazije. Ali
njihove "zrtve" uopste nisu bile uvrijedjene. Smatrali su da se
njihov novi, buntovni nacin izrazavanja protivi "starom nacinu" i
"starim patriotima" feudalizma i crkvene dominacije. Zapravo,
burzuazija je prihvatila ovu novu vrstu buntovne umjetnosti tako da
je anti-umjetnost postala umjetnost, anti akademija akademija, I
prihvacena je u potpunosti.
Ipak, jedna grupa umjetnika nije prihvatila ovaj novi nacin koji je
odbacio sve sto su umjetnici vijekovima ucili i prenosili o snazi
umjetnosti. Pokret je nazvan nadrealizmom. Vodio ga je Andre Breton,
francuski ljekar, koji je ucestvovao u Prvom svjetskom ratu.
Umjetnici u ovom pokretu su proucavali radove Sigmunda Frojda i Karl
Junga. Neki umjetnici su se izrazavali pomocu apstrakcije, a neki
pomocu simbola.
Razvijaju se dvije razlicite grupe nadrealista.
Majkl Bel je putem svojih istrazivanja otkrio da su ova dva nacina
izrazavanja formirala dva razlicita trenda u nadrealizmu sa
znacajnim razlikama. Jedan se moze kvalifikovati kao automatizam, a
drugi kao veristicki nadrealizam. Automatizam je po Belu vrsta
apstrakcionizma. On je bio jedina prihvacena vrsta nadrealizma od
strane kriticara nakon rata.
Automatisti
Kada je psiholologija govorila o automatzmu, ovi umjetnici su je
interpretirali kao potiskivanje svjesnog u korist podsvjesnog. Ova
grupa se više fokusirala na osjećaje a manje na analiziranje.
Smatrala je da je automatizam način na koji slike automatski prelaze
iz podsvijesti u svijest. Smatrali su da se te slike ne smiju
opteretiti sa "smislom" odnosno onim sto bi one trebale znaciti.
Vjerni ovoj interpretaciji, automatisti su smatrali akademsku
disciplinu kao intolerantnu prema slobodnom izrazavanju osjecanja.
Smatrali su da je apstrakcija jedini nacin na koji se slike iz
podsvijesti mogu probuditi. Buduci da su nastali iz dadaizma, ovi
umjetnici su smatrali da su skandal i uvreda dokaz slobode i
vjerovali da je nedostatak forme u umjetnosti nacin pobune.
Veristicki nadrealisti
Ova grupa je smatrala da automatizam znači dozvoljavanje slikama
podsvijesti da se neometano probude kako bi se njihovo znacenje
moglo otkriti putem analize. Zeljeli su vjerno predstaviti ove slike
kao vezu izmedju apstraktne,duhovne stvarnosti, i stvarnih oblika
materijalnog svijeta. Za njih je objekat bio metafora za unutrasnju
stvarnost.
Veristicki nadrealisti su vidjeli akademsku disciplinu kao
predstavljanje oblika iz podsvijesti sa istinitoscu, kao nacin
zamrzavanja oblika, kako ne bi, nezabiljezeni, opet nestali u
nepoznato. Nadali su se da ce otkriti nacin kako pratiti slike iz
podsvijesti sve dok svijest ne shvati njihovo znacenje. Jezik
podsvjesnog je slika, a svijest mora pronaci nacin kako prevesti taj
jezik u sebi razumljive rijeci
Svaka profesija ima svoju vlastitu istoriju u kojoj je akumulacija
znanja osnova koja siri granice u nepoznato. Dali i Pikaso su dva
majstora koji su prethodnici dva suprotna pristupa umjetnosti
dvadesetog vijeka. Pitanje je: Treba li uzeti to steceno znanje i
stvarati na temelju njega ili ga odbaciti?
Dali je prigrlio svo znanje o slikarstvu kao nacin
proucavanja psihe kroz podsvjesne oblike. Ovaj proces je nazvao
paranoicko-kriticnom metodom. Kao svaki paranoik, umjetnik bi trebao
dopustiti ovim slikama da dosegnu svijest i tada ucine sto paranoik
ne moze uciniti: zamrznuti ih na platnu kako bi dao svijesti
mogucnost da shvati njihovo znacenje. |
