VALJAK |
CILINDRIČNA POVRŠ I VALJAK | |
POVRŠINA | |
ZAPREMINA | |
PRIMJERI |
CILINDRIČNA POVRŠ
I VALJAK
Neka je l proizvoljna linija ravni α i neka je p prava
koja prodire tu ravan. Skup tačaka svih pravih koje sijeku liniju l a paralelne
su sa pravom p naziva se
cilindrična površ (sl. 1).
Linija l je vodilja (direktrisa), a prave
koje sijeku l i paralelne su sa p su izvodnice (generatrise) cilindrične površi.
Dio prostora ograničen kružnom cilindrićnom površi i
dvjema podudarnim kružnim površima naziva se
valjak
(sl. 2). Kružne površi su osnove valjka, a dio cilindrične površi između osnova
je omotač valjka.
Izvodnice cilindrične površi koje pripadaju omotaču
valjka zovu se izvodnice valjka. One su paralelne i jednake. Rastojanje između
osnova naziva se visina valjka.
Ako je osa
valjka normalna na ravni osnova, valjak je prav
(sl. 3),
inače je kos.
sl. 3 ↑
POVRŠINA
Valjak se sastoji iz dvije kružne baze i pravougaonog omotača. Poluprečnik baza
je r, a stranice pravougaonika u omotaču su H (visina) i 2rπ
(obim baze).
Površina baze
je B=πr²
.
Površina omotača je M =
2rπH.
Kako valjak sadrži dvije baze i omotač, njegova
površina će biti P = 2*B + M, tj.:
P = 2
πr²
ZAPREMINA
Neka je
Σ
prav valjak visine H, čije osnove imaju površinu B.
Dakle,
ako je r poluprečnik kruga koji čini osnovu valjka
Σ,
tada je
B=
π r²
Neka je P pravougaonik u ravni
α
donje osnove valjka, čija je površina takođe B (recimo da je jedna stranica
pravougaonika je r, a druga
πr).
Konstruišimo kvadar K sa osnovom P i visinom H.
Tada bilo koja ravan
β
paralelna ravni
α
koja siječe kvadar K siječe i valjak
Σ
i ti presjeci imaju jednake površine. Na osnovu Kavalijerijevog principa
zaključujemo da je V(K) = V(Σ).
Međutim, kao što znamo, V(K) = BH, pa je V(Σ)
= BH, tj.:
V(Σ)
= π r²
Od kvadrata stranice a načinjen je omotač kružnog
valjka. Izračunati zapreminu valjka u funkciji od a.
Površina kružnog valjka je 180π
cm²
, a razlika visine i poluprečnika osnove je 3 cm. Izračunati zapreminu
valjka.