SR^ANI TONOVI

Kad se prisloni uvo na grudni ko{ ~ovjeka ~uju se dva tona. Prvi ton odgovara sistoli komore (SISTOLNI TON) i nastaje uslijed zatezanja pretkomorno-komornih zalistaka, kao i mi{i}nih komora. Drugi sr~ani  ton odgovara dijastoli komore (DIJASTOLNI TON). On nastaje uslijed zatezanja polumjesa~astih zalistaka, i to na po~etku dijastole komore.

 ELEKTROKARDIOGRAM

 U toku rada sr~anog mi{i}a javlja se bioelektri~na struja koja se mo`e registrovati pomo}u osjetljivog galvanometra. Kod eksperimentalne `ivotinje sa otvorenim grudnim ko{em bioelektri~na struja srca odvodi se u galvanometar na taj na~in {to se elektrode postave na sam sr~ani mi{i} .

Svaka faza sr~ane aktivnosti vezana je za karakteristi~ne promjene elektri~nog potencijala srca.

Ustvari, na karakteristi~an na~in mijenja se razlika elektri~nog potencijala izme|u pojedinih dijelova srca (npr. vrh komore i pretkomore).

Ove promjene mogu}e je otkriti i pomo}u elektroda koje se stave na dva me|usobno udaljena mjesta na tijelu, izme|u kojih se nalazi srce (npr. desna ruka-lijeva noga ili lijeva noga desna ruka). Te elektrode povezane su sa galvanometrom.

 Registrovane promjene elektri~nog potencijala izazvane radom srca, nazivaju se elektrokardiogram (EKG), a metoda elektrokardiografija. Elektrokardiografija ima danas veliku primjenu u medicini i biologiji.

Kod nekih sr~anih oboljenja na elektrokardiogramu se javljaju karakteristi~ne promjene, koje mogu da uka`u na prirodu oboljenja.