Jacina zemljotresa na povrsini Zemlje odredjuje se prema poslijedicama koje izaziva potres: ostecenju zgrada i objekata, ponasanju ljudi, izmjeni reljefa i nekih drugih pojava.
Pokreti u Zemljinoj kori su razlicite jacine. Jedni izazivaju tzv. trusne katastrofe, dok drugi predstavljaju veoma slabe vibracije tla koje mogu da "osjete" samo specijalni instrumenti - seizmografi. Seizmogrami su oscilacije koje su zabiljezene od strane seizmografa.
Pri zemljotresima zemljiste se krece vertikalno i talasasto. Blizu epicentra preovladjuje vertikalno kretanje zemljista. Ono sa udaljenjem od epicentra sve vise prelazi u talasasto. Trusni talasi imaju tri faze: pocetnu, glavnu i zavrsnu. Najjaci udari su u glavnoj fazi.
Jacina zemljotresa se izrazava u stepenima. Za odredjivanje jacine trusa koriste se dvije skale. Rihterovom skalom se izrazava kolicina oslobodjene seizmicke energije u hipocentru, tj. zaristu zemljotresa. Ona ima devet stepeni. Druga skala pokazuje rusilacko dejstvo zemljotresa na povrsini Zemlje. Kod nes je u upotrebi Merkali - Kankani - Zibergova skala sa 12 stepeni.
Richterova skala
stepen | efekat zemljotresa |
manje od 3.5 | Ne osjecaju ga ljudi, registruju ga samo seizmografi. |
3.5-5.4 | osjeti se, ali ne prouzrokuje stetu |
ispod 6.0 | uzrokuje manje stete na vecim gradjevinama ali moze prouzrokavati vece stete na loshijim zgradama |
6.1-6.9 | destruktivanu precniku od 10km |
7.0-7.9 | veliki zemljotres,uzrokuje stete na vecim regijama |
8 ili veci | Nijedan vjestacki objekat ne moze opstati. Tlo i reljef mijenjaju izgled, zarusavaju se jezera, dok rijeke mijenjaju svoja korita. |
Merkalijeva skala
stepen |
efekat zemljotresa |
I |
Ne osjecaju ga ljudi, registruju ga samo seizmografi |
II | Reaguju samo vrlo osjetljive osobe u stanju mirovanja |
III | Osjeti ga vise ljudi u unutrasnjosti zgrada |
IV | U kucama ga osjeti veci dio stanovnika, a na otvorenom samo pojedinci. Posudje i prozori zveckaju. Pojedinci se bude iz sna |
V | Osjete ga mnogi i na otvorenom prostoru. Predmeti koji slobodno vise, zanjisu se. Kod pojedinaca izaziva manju paniku |
VI | Osjete ga sve osobe i bjeze iz kuca. Slike padaju sa zidova. Na slabije gradjenim zgradama nastaju prva ostecenja |
VII | Nastaju rusenja djelova namjestaja u stanovima. Ostecenja se javljaju i na kvalitetnijim kucama. Ruse se dimnjaci na kucama, padaju crjepovi |
VIII |
Javljaju se ostecenja na 25% kuca, neke slabije se ruse. U vlaznom tlu i na padinama javljaju se manje pukotine |
IX | Oko 50% kuca znatno je osteceno, mnoge se ruse, a vecina je neupotrebljiva za dalje stanovanje |
X | Teska ostecenja javljaju se na oko 75% objekata, a vecina njih se rusi. U tlu nastaju pukotine sirine do nekoliko centimetara; Sa padina se odronjavaju stijene, stvaraju se velika klizista u tlu |
XI | Ruse se sve zidane zgrade. U tlu nastaju siroke pukotine iz kojih prodire voda sa pijeskom i muljem. Javljaju se veliki odroni |
XII |
Nijedan vjestacki objekat ne moze opstati. Tlo i reljef mijenjaju izgled, zarusavaju se jezera, dok rijeke mijenjaju svoja korita |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |