Neki instrumenti iz grupe drvenih duvackih se vise ne prave od drveta, ali su se prije pravili, i imaju takva tehnicka i zvucna svojstva.

FLAUTA
flauta
  • Cijev flaute je iz tri dijela, na pocetnom dijelu, glavi, nalazi se bocno izbusen ulazni otvor okruzen pljosnatim obodom-usnom.
  • U otvor se duva iskosa, da bi se na njegovoj suprotnoj ivici obrazovao vazdusni jezicak, zbog cega se flauta drzi poprecno na desnu stranu.
  • opseg: od c1 do cis2, prosiruje se preduvavanjem, sve do c4. Od g1 do g3 boja zvuka je svijetla i blaga, lirske izrazajnosti.
  • Flauta se koristi kao solisticki i kao orkestarski instrument.

PIKOLO (MALA FLAUTA)

pikolo
  • Pikolo zvuci za oktavu vise od flaute.
  • Redovno je u sastavu velikog orkestra.
  • Obicno ima blistave i zivahne dionice zbog svog visokog registra.

KLARINET
klarinet
  • Stvara zvuk treperenjem jednostrukog jezicka od trske, koji je pricvrscen uz usnik.
  • Preduvavanje u duodecimu, izrazajna dinamika.
  • Najvise se koriste B i A klarinet.
  • solisticki i orkestarski instrument.

BAS-KLARINET
bas-klarinet
  • Upecatljiv i upadljiv zvuk.
  • Tamna boja zvuka.
  • Najcesce se koristi u operskoj muzici, zbog dramatike u zvuku.

SAKSOFON

saxophon
  • Konstruisao ga je Adolf Saks.
  • Gradjen je od metala, po usniku srodan klarinetu, izvodjacka tehnika slicna oboi.
  • Po pokretljivosti i artikulaciji prevazilazi klarinet, virtuozan instrument.
  • Moze podrazavati smijeh, mjaukanje...
  • prije se najcesce koristio u vojnim orkestrima.
  • Danas se ukorijenio u zabavnim ansamblima i jazz-u.

OBOA

oboa

  • Zvucno treperenje izaziva dvostruki jezicak od trske.

  • Raspon od h do f3.

  • Pravi se od abonosa ili ebonita.

  • Manje je virtuozna od klarineta.

  • Nazalan zvuk, koristi se za docaravanje istocnjackog kolorita.

  • Intonacija je savrsena, pa se po oboi obicno stima orkestar.