POLITIKA

Posjeta Christiansborgu, centru danske demokratije, gdje je smjestena danska vlada narocito nas je impresionirala.Tu smo se upoznali sa danskim sistemom vladavine,ustavom i posjetili smo najpopularniju prostoriju a to je vladina dvorana (The Folketing chamber), o kojoj ce ovdje takode biti rijeci.

Dvorac Christiansborg je otvoren 1918. Graden je sa stilom kako bi reflektovao svj znacaj kao politicko srce Danske. U njemu su smjestene kraljicine prostorije, premijerova kancelarija i vrhovni sud.

Vlada ima 179 clanova ukljucujuci 2 clana sa Grenlanda i 2 sa Faeroe Islands.

Vladina dvorana je takode otvorena 1918. godine. U njoj su clanovi rasporedeni po politickim grupama lijevo i desno od govornicke platforme. Clanovi Socijal demokratske partije sjede na ljevoj strani, dok clanovi Konzervativne partije sjede na desnoj strani,dok su ostale partije smjestene izmedu njih. Ove dvije partije ne predstavljaju politicke vodilje, ali iz istorijskih razloga su zadrzale svoja mijesta na lijevom i desnom krilu.

Predstavnici kraljevske porodiceuzimaju ucesce u otvaranju vlade svakog prvog utorka u oktobru svake godine. Ovo je specijalan slucaj kada je vijecnica puna. Drugim danima je vecina stolica prazna. Neki bi pomislili da je to zbog ljenosti clanova vlade,ali to naravno nije iz toga razloga. Clanovi vlade mogu pratiti rasprave putem zvucnika u svojim kancelarijama i ne moraju biti u vladinoj dvorani dok se glasa.

U junu i julu se ne odrzavaju sastanci u dvorani.

Odnos muskih i zenskih clanova u vladi je 2 :1.

Ustav Danske je baziran na demokratskim principima. Danska je dobila svoj prvi demokratski ustav 5. juna 1849. Vecina amadmna je donijeta 1953. kada je oznacen kraj dvodomnom sistemu u Danskoj.Vecina originalnih sadrzaja iz ustava od 1849. ostala je nepromjenjenau aktuelnom ustavu. Pravila definisu individualna prava gradana, na primjer gradani ne smiju biti proganjani u Danskoj zbog njihovih politickih, religijskih ili etnickih opredijeljenja.

Izmedu ostalog ustav opisuje kako je podjeljena moc izmedu vlade i suda. Opsti izbori sazivaju se svake cetvrte godine,ali se ponekad odrzavaju cesce jer premijer ima pravo da sazove izbore prije vremena.