2.1. Mladost Petrova:

Preobraženski i Semjonovski, koji su tako nazvani po dvorcima dva sela u kojima je Petar boravio Sofija se u početku radovala Petrovim vojnim zabavama koji su mu odvlačile pažnju od dešavanja na dvoru Ali, godine su prolazile i Petar ušao u 17 godinu, a dva puka obrazovana za njegove djetinje igre prerasla su u najbolje ruske pukove, uvježbane po evropskom uzoru Sofija je tada spoznala da joj prijeti opasnost za vlast koju je imala Zbog toga je otpočela da vrši pripreme za prevrat na dvoru Počela je da se naziva ''samodržcem'' i da strijelce priprema za obračun sa Petrom.

Petar se, međutim, jedne noći u avgustu 1689 godine, kada je saznao za Sofijine namjere i očekujući da će biti napadnut, sklonio u Trojice – Sergejevski manastir, odakle je pozvao svoje ''zabavne pukove'', a zatim mu je prišlo i nekolio odreda redovne vojske i strijelaca Sofiji je ubrzo oduzeta vlast, a ona je zatvorena u ženski manastir Njenog najbližeg saradnika i ljubimca Vasilija Golicina, s kojim je ona namjeravala da se vjenča, Petar je protjerao je na sjever

Prvih godina poslije Sofijinog pada zemljom upravlja Petrova majka, Natalija, a Petar se još jedno vrijeme posvećuje organizovanju vojnih manevara, koji su sve više poprimali ozbiljan karakter U to vrijeme, na Perejeslavskom jezeru, s manjim brojem pomoćnika, gradi vojnu lađu, a potom odlazi u Arhangelsk, gdje se po prvi put sreće sa velikim lađama i njihovom plovidbom po moru

Zbog rata i radi vojske on vrši najveći dio svoga rada na preobražaju Rusije Rusija je tada imala oko 13 miliona stanovnika kao i Poljska, i istu društvenu strukturu : ogromnu većinu seljaka (kmetova uglavnom), mali broj plemića, nešto građana Gradovi su samo velika sela Buržoazija gotovo i ne postoji Velika trgovina kolonijalnog tipa, koja se sastojala u razmjeni zapadnih fabričkih proizvoda za ruske sirovine, bila je u rukama stranaca koji u Moskvi formiraju posebnu četvrt ''Slobodu'' Kada bi posjetio prijestonicu, mladi Petar bi rijetko odlazio u Kremlj; veći dio svog vremena provodio je u njemačkom naselju, u društvu stranaca doseljenim u Rusiju Tamo, u središtu grupe stranih i ruskih prijatelja, avanturista, Petar je bio izložen uticaju zapadnjačkih ideja, nalazeći zadovoljstvo u pijančenju i lovu

2.2. Pohod na Azov

Godina 1695 predstavlja prelomnu godinu u Petrovom životu Te godine on se potpuno posvetio državničkom i vojničkom pozivu On je tada shvatio da Rusija ne može stati u red velikih sila ako ne savlada svoju zaostalost, a da je savlada bilo je potrebno, u prvom redu, ostvariti izlaz na more i raskinuti kulturnu i ekonomsku izolovanost, naročito od zemalja zapadne Evrope

Kada je u proljeće 1695 preduzeo prvi pohod na Azov, tursku luku na Crnom moru, Petar je već pokazao veliko zanimanje za tri uticaja koja su kasnije dominirala njegovom vladavinom: vojska, more i zapadna Evropa Prvi pokušaj zauzimanja Azova bio je promašaj Petar opsjeda tursku luku s kopna Da bi je blokirao i sa mora, nedostajala mu je flota Kako je nastupala jesen, i zima se približavala Petar napušta opsadu i odlučuje da preko zime izgradi na Voronježu flotu pomoću koje zauzima Azov 1696 čime Rusija dobija izlaz na Azovsko i Crno more

Da bi zadržao Azov, Petar je trebao da formira veliku flotu, za čiju izgradnju on nije raspolagao ni inžinjerima ni tesarima Nije raspolagao ni mornarima ni pomorskim oficirima Budući da njih nije mogao naći u Rusiji, on odlučuje da otputuje u inostranstvo i da povede sa sobom ljude koji će sa njim zajedno proučavati navigaciju, brodogradnju i vojne vještine, želeći se upoznati sa kulturom i tehnikom Zapada Istovremeno je naumio da ojača i proširi saveze sa zapadnoevropskim državama radi uspješne borbe protiv Turaka, kao i da sakupi potreban broj stranih stručnjaka – inžinjera i artiljeraca za potrebe svoje vojske.

Želeći da Rusiju modernizuje i vojnički ojača, Petar 1697 odlučuje lično posjetiti zapadnu Evropu i to kao običan član ruskog poslanstva Car putuje ''inkognito'' pod imenom ''narednik Petar Mihailov'' i posjećuje: Holandiju, Englesku, Francusku i Austriju Na ''inkognito'' se, međutim slabo pazilo s obzirom na Petrovu jedinstvenu pojavu – bio je div od čovjeka, visok skoro dva metra Poslije 18 mjeseci odsustvovanja, vraća se u Moskvu preko Beča da bi ugušio pobunu strijelaca koja je izbila u Moskvi Poslije krvavog gušenja pobune uslijedilo je raspuštanje pukova strijelaca stacioniranih u prijestonici Politička moć ruske pretorijanske straže bila je zauvijek skršena. 

2.3. Prve Petrove reforme

Odmah po povratku iz inostransva Petar je otpočeo svoj rad na reformama Najprije je pristupio izmjenama u odjevanju i običajima Za vrijeme jednog prijema, koji je priredio po povratku iz inostranstva, uzeo je makaze i sam sjekao brade velikodostojnicima, ne obazirući se na to što je u Rusiji nošenje brade imalo i vjerski značaj i što je crkva branila brijanje brade, koju je smatrala ''obilježjem božijeg lika'' Pripadnicima plemstva bilo je naređeno da se oblače po evropskom uzoru Svima sa kojima je dolazio u dodir je makaza skraćivao dugačke rukave Evropsko odijelo morali su da nose i činovnici i građani Od toga su bili izuzeti samo sveštenici, zemljoradnici i kočijaši Uzorci novog odjela izloženi su na gradskim kapijama, gdje se od onih koji nisu poštovali carev ukaz naplaćivala velika globa Još veća globa je naplaćivana za brade Petar je svojim dvorjanima naredio da priređuju zabave po evropskim običajima, a ženama iz viših staleža bilo je savjetovano pa čak i naređivano da odlaze na društvene skupove, što predstavlja temeljan prekid tradicionalne izolovanosti u kojoj su one do tada bile držane Namjera mu je bila da na taj način ukloni ropski položaj ruski žena iz viših društvenih slojeva, koje su do tada živjele zatvorene u svojim domovima, što je predstavljalo ostatak primitivnih tatarskih običaja Ove reforme dovele su do toga da su krajem Petrove vladavine viši staleži potpuno preuzeli zapadnjačke navike u odjevanju i ponašanju Petrova vladavina označila je početak odlučujućeg raskola u ruskom društvu između plemstva i ostalog stanovništva.