Prije pojave budizma kao monoteisti~ke religije, u drevnoj Indiji je bio razvijen bramanizam, indijska religija ~ije je glavno na~elo bilo postojanje najvi{e ili op{te "du{e svijeta". Ovaj princip naziva se braman. Na drugoj strani se nalazi tzv. pojedina~na du{a - ATMAN, koji posjeduje svaka jedinka. Cilj je ove religije da se pojedina~na du{a oslobodi vezanosti za sve {to je prolazno, {to ~ini predmet zla, dakle, za tjelesnost, i sjedini s Op{tom du{om, uzdi`u}i se tako do bramana. Osnovna bo`anstva ranog bramanizma su bogovi nastali iz kulta prirode: Agni- bog vatre, Aditi- majka bogova, Varuna- bog vode, Diaus pitar- ili Zevs poter. Mada je budizam religija ro|ena na indijskom tlu, ona pokriva veoma mali dio Indije, svega 300 000 vjernika. Osniva~ budizma je Buda.

Glavni sadr`aj nauke (DHARMA) tvore ~etiri plemenite istine: da je `ivot patnja; da je uzrok patnje `elja za `ivotom koja kao princip uzro~nosti odre|uje sudbinu (KARAMA) svakog ~ovjeka i dovodi do niza ponovnih utjelovljenja (SAMSARA) koja su i opet puna patnje; da se ~ovjek mo`e osloboditi od patnje i reinkarnacije jedino gu{enjem i uni{tenjem strasti i `elje za `ivotom; da nirvani (ni{tavilu, uni{tenju svijesti i individualnosti u krilu prabitka), vodi "osmerdijalna staza". ^ovjek je prema budizmu slo`en od tjelesnih oblika (rupa), osjeta (bedana), ideja (sanna), skrivene karme(sankharas) i svijesti (vinnana). Vrhunska mudrost budizma je prosvjetljenje koje se naziva Nirvana.
Dvije su glavne grane budizma: starija ortodoksna (ju`na) hinayna rasirena na Cejlonu i Indokini, i novija pu~ka - sinkretisti~ka (sjeverna) manayana koja zahvata Himalajske krajeve, Tibet, Mongoliju, Kinu, Koreju i Japan.

NAZAD