 
|
Negdje oko 563. godine prije nove ere kad
je Zaratustra jo{ uvijek djelovao u Persiji, ro|enjem se
obreo Gotama koji }e kasnije biti poznat po vjerskoj
tituli Buda (Prosvijetljeni, Probu|eni). Pripadao je rodu
Sajka ~ija se teritorija prostirala du` sada{nje granice
izme|u Nepala i Indije. Gotama je odrastao u sredini koja
ga je do izvjesnog stepena {titila od psiholo{ke
nelagodnosti svojstvene monarhijskim dru{tvima.
Budisti~ka legenda ka`e da je u toku jednog jedinog dana
sreo starca pogrbljenog pod teretom godina, zatim te{ko
oboljelo ~eljade, a onda, pogrebnu povorku sa pokojnikom
koga su prijatelji nosili ka loma~i na obali rijeke.
Najzad, istog dana vidio je nekog isposnika kako spokojno
i sigurno kora~a drumom i to ga je uvjerilo u vrhunsku
vrijednost sveta~kog `ivota. Napu{taju}i ognji{te, krenuo
je u potragu za u~iteljem i vo|om koji bi bio kadar da mu
uka`e na Istinu, i da ga u~i duhovnim disciplinama.
Poslije dugog perioda takvog traganja u toku kojeg je
upra`njavao strogo isposni{tvo, i krajnje omr{avio i
islabio, kona~no je dostigao najvi{e prosve}enje zaronjen
u duboko i revnosno razmi{ljanje o prirodi svoga Ja, i o
uzrocima ~ovjekovog propadanja i smrti.
U svom meditiranju do`ivio je sna`no duhovno opiranje,
koje je u budisti~koj terminologiji postalo poznato kao
Mara, onaj Zli. Tradicionalno vjerovanje da je do velikog
prosve}enja do{lo u blizini Gaje (na tlu dana{njeg
Bihara) na obali Neran|are, pritoke Ganga. Prema predanju
jo{ ~etiri sedmice proveo je u meditiranju pod pipalom,
svetim drvetom, koje je otada poznato kao bodhi (
prosve}enje) ili drvo bo. Tradicija kazuje da je prvi
propvijed tih istina, sada poznatih kao Budina dhama
odr`ana u Sarnatu, kraj Benaresa. Poput mnogih drugih
vjerskih u~itelja u savremenoj Indiji okupio je grupu
pristlica i preobra}enika, jezgro budisti~ko - mona{kog
reda ili sanghe. ^etrdeset godina krstario je sa svojim
u~enicima sjevero - isto~nom Indijom sve dok, u
Kusinagori nije, kao osamdesetogodi{njak skon~ao i prema
budisti~koj terminologiji, ukora~io u potpunu nirvanu. |
