Arheološka nalazišta svedoče o davnoj naseljenosti Irske. U drugoj polovini prvog milenijuma pre nove ere u Irsku su se u nekoliko navrata naselili Kelti. Iako Irska nikad nije došla pod vlast Rima, ipak je posredstvom Britanije i Galije bila u kulturnim i ekonomskim vezama sa Rimskim carstvom. U srednjem veku dugo se još održala stara keltska organizacija klanova i podela zemlje na pet kraljevstava: Connaught, Leinster, Meath, Munster i Ulster. Tek u toku petog veka dolaskom hrišćanstva Irska se jače povezala sa evropskim zapadom. U Irsku su u VIII veku počeli upadati i Normani koji su tu u IX veku osnovali svoje države: Dublin i Northumberland. U borbe među Ircima i Normanima su se upleli i Englezi koji su kasnije zauzeli Irsku. Posle pobune kralja Rodericka O'Conora (1171-1175) Irska je formalno podeljena na dva dela. Na zapadu su nezavisno vladali irski knezovi, dok je istočni deo bio u stvari engleska kolonija sa kraljevim namesnikom u Dablinu. Pokušaj Iraca da se uz pomoć Škota (1315-1318) oslobode engleske vlasti, nije uspeo. Godine 1494 Henri VII ograničava vlast irskog parlamenta, a 1542 Henri VIII uzima titulu kralja Irske i vlada celim ostrvom. Pokušaj uvođenja reformacije u Irsku postaje nov faktor u pojačavanju mržnje na Engleze. Dolazi do pobuna, a mnogi Irci emigriraju u Španiju i Francusku. Ustanak pod Hugh O'Neillomna kraju završava porazom ustanika. Prilike se, međutim, nisu promenile i krvavi su obračuni nastavljeni. Vojska Vilima III je pobeđivala ustanike i do 1691 osvojila je sva katolička uporišta. Nakon toga Englezi provode konfiskaciju poseda i plansko uništavanje privrede u Irskoj, a katolike isključuju iz javnih službi. To dovodi do novih nemira i masovnog emigriranja. U drugoj polovini XVIII veka u Irskoj se osnivaju tajne organizacije , kojima je cilj borba protiv engleske vlasti. Teška ekonomska kriza popraćena glađu (1846-1848) osetno smanjuje broj stanovnika, koji u periodu od 1846-1851 pada sa 8 500 000 na 6 550 000. Slično je bilo sve do 1922 kada je Irska dobila nezavisnost. Broj stanovnika je opadao sve do 1961 kada jeIrska imala oko 2 800 000 stanovnika. 1949 Irska je napustila Britansku zajednicu naroda.