Poslije sticanja nezavisnosti (1783) počelo je teritorijalno širenje SAD. Američka vlada je kupila od Napoleona Bonaparte Lujzijanu (1803) za 60 miliona dolara. Tako su sliv Misisipija i dio Srednjeg Zapada bili u posjedu Unije. Do sredine 30-tih godina Amerikanci su gospodarili čitavim Srednjim Zapadom, a kasnije i Dalekim Zapadom.
Industrijski prag SAD su prešle 30-tih godina devetnaestog vijeka. Prokopani su vodeni putevi i pušteni u promet. Mreža poštanskog saobraćaja uvećana je 8 puta. Građene su željeznice. Broj stanovnika se povećao na 23 miliona jer je velika glad natjerala Evropljane na iseljavanje. Do Krimskog rata Amerika će izgraditi najveću flotu na svijetu, ali će Engleska gradnjom oklopnjača zadržati primat.
Industrijskom razvoju smetaju brojna indijanska plemena svojim zajedničkim vlasništvom. Federalna vlada je preuzela na sebe pitanje Indijanaca, koji su držali najveći dio zapadne zemlje kao svoja lovišta. Kroz sporazume sa vlastima Indijanci su se odrekli prava na zemlju i ona je postala otvorena za naseljavanje bijelaca. Međutim, doseljenici su često, protivno federalnim vlastima, upadali na indijansku zemlju i Indijanci su ih napadali. Vojska je branila doseljenike, a predstavnici vlasti su često potplaćivali poglavice, čiji je autoritet bio sumnjiv, i pozivali ih da potpišu da se odriču dijela zemlje plemena koje su predstavljali. Do 1840. su indijanska plemena lišena svojih zemalja i bila prinuđena da se odsele na zapad ili da žive u rezervatima.
Ogromno prostranstvo bilo je uslov za jačanje privrede. Na sjeveru je bilo razvijeno bankarstvo, trgovina, industrija, brodogradnja, dok je Jug bio zavisna privreda sa plantažama pamuka koji se izvozio u Englesku. Na plantažama su radili crnci, koji su pali u ropstvo još u kolonijalno doba. Sjeverne države SAD su ukinule ropstvo, ali se na jugu ono zadržalo.
Postojale su i ideološke razlike. Sjever je tražio slobodu za robove, ali robovlasničke zemlje su to odbijale. Poslije 1850. Sjever i Jug se glože oko zakona o odbjeglim robovima. Sentimentalizam "Čiča Tomine kolibe" je izazvao masovni protest Sjevera. Došlo je do pokreta za aboliciju (ukidanje ropstva) i povedena je borba za priključene države radi prevage u Senatu.
1860. godine Jug je istupio iz federacije, a 1861. godine SAD su se bacile na četverogodišnju borbu koja se pokazala kao najveći građanski rat u istoriji svijeta i prvi moderni rat u kome je pobjeda zavisila od industrijske moći. Na kraju je Jug bio primoran silom oružja da se pomiri sa promjenama koje je želio da izbjegne napuštanjem Unije. Ropstvo je ukinuto, a industrijska privreda Sjevera je preovladala u cijeloj zemlji. Krajnji efekat građanskog rata nije bio u skretanju događaja, nego u njihovom ubrzanju.
