Igra staklenih perli
Roman "Igra staklenih
perli" je najaktuelnije i najdrustvenije Hesseovo djelo: umjesto
individualno-psiholoske problematike,roman rjesava pitanje drustveno istorijske
situacije u jednom tragicnom vremenskom trenutku.Hesse je morao da se angazuje u
doba fasistickog varvarstva,i da se pozabavi pitanjem totalne umjetnicke
letargije dok se oko covjeka ruse svjetovi.Iako zamisljeno i ostvareno kao
utopijsko djelo ,ono je u osnovi antiutopisticki roman.
Roman "Igra staklenih
perli" zamisljen je kao "pokusaj opisa zivota magistra Jozefa Knehta
sa Knehtovim ostavljenim spisima".Muzicki nadaren djecak Joyef ulazi
fiktivnu pedagosku provinciju Kastaliju u kojoj postoji osobena organizacija
igre staklenih perli,dok najzad,ne postane magistar igre.Ova igra je specificna
kombinacija matematike i muzike koje covjeka treba da navedu na razlicite
meditacije i uzivljavanje u vlastiti duh.Kneht postize savrsenstvo u igri,ali u
jednom momentu,samovoljno i na prvi pogled neodgovorno,napusta i jedno i drugo
da bi se posvetio obicnom vaspitackom pozivu.Ovim zaokretom u romanu Hesse
postavlja pitanje o savjesti intelektualne istorije:kao pitanje o mogucnosti
egzistencije umjetnosti i duhovnih vrijednosti uopste u okolnostima kad svijet
dozivljava "potpunu demoralizaciju duha i kada propadaju ne samo
umjetnost,duh ,moral i poztenje,nego i Evropa i svijet".On smisao
individualnog djelovanja vidi u spasavanju od duhovnog otudjenja u sluzenju
istini i duhu.Jedino se na taj nacin moze spasiti od potpunog diskvalifikovanja
duha.Hesse,"posljednji iz sjajne garde vitezova romantike" kako ga je
obiljezio H. Bal,zaista je ostao vjecito nepopravljivi romantik,nezadovoljni
buntovnik,trazilac puta i rjesenja,melanholicni ocajnik.To bi se donekle
protivilo humanistickoj poruci ovog Hesseovog romana,ali i sam Kneht,nakon sto
bira pedagosko sluzenje svijetu istine i duha okoncava zivot u jezerskim
dubinama.Knehtova ponosna smrt ,kruna je tragalackog zivota:simbol njegovog
opiranja dehumanizaciji u savremenim uslovima.
<<home |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |