VI PRIVREDNA OSNOVA

Radna snaga    Primarni sektor    Sekundarni sektor    Tercijarni sektor

Kroz istoriju Egipta glavna privredna djelatnost je bila poljoprivreda uprkos činjenici da je 95% zemljišta pod neplodnim pustinjama. Ono što najviše uspijeva na ovim prosorima je pamuk, vrlo važan izvor novca.

Prva modernija industrijska postrojenja pojavila su se 1930-ih godina. Industralizacija je porasla 1960-ih kada je većina industrijskih postrojenja dospjelo u državne ruke. Krajem XX vijeka pojavili su se i drugi važni izvori novca od turizma, nafte...

Uprkos razvoju privrede i društvenom napretku, Egipat je relativno siromašna zemlja.

Ukupan broj radno aktivnog stanovništva iznosi 21,7 miliona (70% muške populacije i 30% ženske). 34% stanovništva se bavi poljoprivredom i ribolovom. U sekundarnom sektoru zaposleno je 22% stanovništva, a u tercijarnom 44%.

Od 1961. postoji Egipatska trgovinska unija koja je pod upravom vlade.

a) Primarni sektor

1999. ova grana privrede zajedno sa ribolovom činili su 17% bruto nacionalnog dohotka. Prije industrijalizacije, najviše su se izvozili poljoprivredni proizvodi, ali taj broj se znatno smanjio poslije 1998. na samo 6%. Najvažniji poljoprivredni proizvodi su: pamuk, žitarice, voće i povrće, stočna hrana. Površina obradivog zemljišta je znatno mala, ali vrlo plodna. Zauzima prostor oko delte i čitave doline Nila.

Plodna dolina rijeke Nil

Iako je početkom XX vijeka Egipat mogao da zadovolji potrebe stanovništva žitaricama, danas ¼ uvozi, kao i veliku količinu mesa i mliječnih proizvoda, a izvozi voće, povrće, šećer i rižu.

Ribolov je važna grana privrede. Velike količine ribe nalazi se u Nilu, Crvenom i Sredozemnom moru.

b) Sekundarni sektor

Industrijski proizvodi (rudarstva, manufakture i građevinarstva) činili su 32% bruto nacionalnog dohotka 1999. Osnovni proizvodi su: tekstil hemikalije, metali, petrolejski proizvodi. Nova ekonomska politika dovela je do osnivanja privatnih kompanija za proizvodnju automobila, elektronike i lijekova. Većina ovih fabrika skoncentrisane su oko dva najveća centra, Kaira i Aleksandrije i u industrijskoj zoni duž Sueckog kanala. 

Petrolej je najvažniji proizvod i glavni izvor prihoda.

1980. vlada je podstakla proizvodnju prirodnog gasa u cilju snabdijevanja domaćih potrošača energijom. Prirodni gas počeo se izvoziti 90-ih godina. Glavna naftna i gasna polja su u oblasti Crvenog mora i Libijske pustinje. Egipat je bogat i fosfatima, solima, kamenom i željeznom rudom.

Egipat posjeduje dovoljno energije da zadovolji potrebe svih potrošača. Glavni izvori energije su hidroelektrane blizu Asuana.

Količine nafte i prirodnog gasa takođe zadovoljavaju skoro većinu potrošača. Gasne cijevi snabdijevaju sve glavne centre.

c) Tercijarni sektor

	1999. 4,5 miliona turista posjetilo je Egipat (od toga 90% posjećuje Kairo, piramide u Gizi, hramove u Luksoru i ostale zanimljivosti Egipta). Krajem 80-ih i početkom 90-ih godina mnogi turisti posjećuju Creveno more u zimskom periodu ( zbog predivne i ugodne klime).
	1992. napad islamskih ekstremista na turiste ugrozio je turizam, ali i to se ubrzo popravilo, jer je turizam kao grana privrede kompletna u rukama privatnih vlasnika.
Piramide u Gizi Hram u Luksoru

Saobraćaj

Dužina željezničkih pruga iznosi 5,026 km i sve su u državnom vlasništvu. Glavni pravci povezuju Asuan i gradove sjeverno od Asuana sa Aleksandrijom, na obali Sredozemnog mora.

Riječni putevi iskorišteni su uglavnom za transport. Najveći promet je na Nilu. Dva autoputa povezuje Kairo sa Aleksandrijom, a ostali sa Port Saidom, Suecom i Fajumom. Ukupna dužina puteva iznosi 64.000km.

Postoje redovni letovi iz Aleksandrije i Kaira do velikih svjetskih centara.

U Egypt-air-u, državnoj aviokompaniji, postoje redovni domaći i strani letovi. Egipat ima oko 80 aerodroma.

Najveća pomorska luka je Aleksandrija, zatim nešto manje su Port Said i Suec.

Nazad