Vise
o periodima vladavine
aztecs
Mnogo prije nego sto je nastala civilizacija Aztec-a u meksickoj niziji je zivio narod po imenu Toltec. Tu su osnovali grad Teotihuacan. Nakon osnivanja ovog grada migrirali su u cenralni dio danasnjeg Mexic-a. Nesto nakon toga ratoborno pleme Chichimec je pokorilo Toltec-e i donjelo sa sobom svoju kulturu. Spajanjem ove dve kulture nastaje i civilizacija Aztec-a.
Azteci su zivjeli na prostoru danasnjeg Mexica (iskljucujuci juzni dio). Najveci razvitak dozivljavaju u 15. i 16. vijeku kada bivaju pokoreni od strane spanskih osvajaca. Na vrhuncu moci drzava se prostirala od meksicke niziji do Golfskog zaliva i Guatemale na jugu. Dolaskom Spanaca civilizacija Aztec-a je unistena ali je imala uticaja na razvitak Mexica. Danas preko milion ljudi u Mexicu prica Nahuatl, stari jezik koji su pricali Azteci.
Glavni grad bio je Tenochtitlan, koji se nalazio na prostoru danasnjeg Mexico Sity-a. Ovaj grad bio je vjerovatno najveci grad kada su Spanci dosli. Neke od gradjevina su i carska palata, kompleks hramova kao i veliki broj drugih gradjevina i kanala. Neke od gradjevina iz ovog grada se nalaze u samom Mexico Sity-u.
Osnovna jedinica drustva bili su tzv. capulli, koji su posebno u ranijem periodu razvoja bili neka vrsta klana, koji se sastojao od nekoliko porodica. Svaki capulli je imao sopsvenog vladara, skole, zemlju i hramove. U glavnom gradu, kada je osnovan, bilo je 15 capulli-a ali kako se grad razvijao i broj capulli-a je rastao, a clanovi vise nisu morali biti u krvnom srodstvu. Kada su Spanci dosli, glavni grad je imao 80 capulli-a. Poglavice capulli-a su u Tenochtitlan-u obrazovale vijece, zatim su izabrane cetiri poglavice koje su vodili savjet, a jedan od njih koji se zvao tlatoani je vladao gradom. Kasnije kako se Tenochtitlan razvijao tlatoani je postao vladar citavog carstva. Njemu su nizi vladari tj. poglavice placali porez, a on je smatran da je potomak bogova. Nosio je titulu huey tlatoani sto bi znacilo "veliki vladar", "veliki govornik".
Poslije vladara na ljestvici je bilo plemstvo-pochteca. Oni su davali porez vladaru, a taj novac je koristen u svrhu podizanja raznih gradjevina. Iako su klase bile veoma izdiferencirane, drustveni status se mogao promjeniti , a zavisio je od zasluga. Najbolje se moglo napredovati na drustvenoj skali ako bi se istakao u ratu. Covjek koji bi pocinio neki zlocin postao bi rob, ali bi mogao da povrati svoju slobodu i njegova dijeca su bila radjana kao slobodna.
U zemljoradnji koristili su posebnu tehniku tzv. "plutajucih basti". Imali su veoma razvijen irigacioni sistem i veliki broj kanala.
Vrhovni bog u religiji Aztec-a bio je Huitzilpochtli, bog sunca a takodje i bog rata. Drugi vazniji bogovi bili su bog kise Tlaloc i bog vjetra i znanja Quetzalcoatl. U cast ovih bogova zrtvovani su ljudi, obicno ratni zarobljenici, a u cast boga kise cak su zrtvovali i djecu. U cast podizanja hrama u Tenochtitlan-u u cast boga sunca zrtvovano je 80000 ratnih zarobljenika. U cast bogova su se odrzavale razne ceremonije.
Umjetnost je bila usko vezana za religiju. To su bile rane skulpture i crtezi. Jedno od najznacajnijih dijela bio je kameni kalendar koji je predstavljao aztecski univerzum u cijem centru je bio bog sunca. Pisali su piktografima, tacnije malim slikama.
Godine 1519. Hernan Cortes je sa vise od 500 vojnika dosao na prostor Juzne Amerike. Tadasnji vladar Montezuma II je dopustio Cortes-u da udje u Tenochtitlan kako bi naucio vise o ovoj civilizaciji. U medjuvremenu novi vladar postao je Cuauhtemoc. 1521. se predao i Tenochtitlan je pokoren 1525 Cortes je ubio Cuauhtemoc-a.
 |
 |
 |
 |
 |
 |