.gif)
Najimpresivnije građevine Egipta svakako su piramide koje su građene kao grobnice faraona. Do sada je pronađeno ukupno 46 piramida, a pretpostavlja se da ima i još neotkrivenih pod nepreglednim peskom pustinja.
U 27. veku pre nove ere izgrađena je prva piramida i od tada su one postale osnovni način sahranjivanja vladara. Jedan od razloga što su piramide toliko fascinantne je taj što su to bile prve građevine ikada sagrađene samo slaganjem precizno isečenih ogromnih kamenih blokova jednih na druge.
U razvoju građevinarstva Egipat je tako bio neprikosnoveno carstvo više od 2 000 godina. Egipćani su verovali da je preminulom i dalje potrebno njegovo telo i razne stvari koje su sahranjivane uz telo kako bi preživeo u zagrobnom životu. Oni su znali da se u suvim pustinjama stvari veoma dobro čuvaju i birali su posebna mesta za sahranjivanje koja su i danas izuzetno dobro očuvana.
Uvaženi stanovnici Egipta tog doba bili su dovoljno bogati da izgrade velelepne grobnice i bogato ih opreme zlatom, dragim kamenjem, zapisima na papirusu, slikovnim prikazima i statuama. Jedna od najpoznatijih piramida je Velika piramida faraona Kufua - sagrađena je od 2 miliona i 300 hiljada kamenih blokova, a svaki blok teži oko 2,5 tone.
Dolina kraljeva urezana je u
vapnenačkim stijenama Tebanskoga brda. Arapi je nazivaju Biban el-Moluk ('Vrata
kraljeva') zbog mnogih ulaza u grobnice izdubljene u Tebanskom brdu. Iznad
doline izdiže se Tebanski vrh koji svojim oblikom podsjeća na vrh piramide.
Najvjerojatnije je zbog piramidalnog oblika Tebanskoga brda tu bila smještena kraljevska nekropola. Još jedna od posebnosti toga prostora jest nedostupnost i dobra zaštićenost, što je zasigurno ponukalo faraone da ovu dolinu izaberu za svoje vječno počivalište. Faraon bi već u prvoj godini svoje vladavine odabrao mjesto buduće grobnice i naložio izradu njenog nacrta. Do danas su u Dolini kraljeva otkrivena 62 groba. Posebnu pozornost privlači Tutankhamonova grobnica.
Brojne turiste privlači hram kraljice Hatšepsut, podignut u zapadnoj Tebi oko 1466. prije Hrista. Obnavljanje hrama već nekoliko godina provodi Poljska arheološka ekspedicija i Egipatska organizacija za starine. Terasastom strukturom na različitim razinama postignut je arhitektonski sklad između građevine i prirodnoga okruženja. Stari su ga Egipćani nazivali geser-geseru ('najuzvišeniji među uzvišenima').
Karnak ima najveći kompleks hramova koji zauzimaju površinu od 300 000 m2. Građen je u nekoliko navrata u vremenskom rasponu oko 1600 godina. Hram u Luksoru i kompleks hramova u Karnaku bili su povezani 3 km dugom alejom sfingi. Karnak je sa svojim veličanstvenim hramovima jedinstven primjer egipatske vjerske arhitekture.
Stepeničasta piramida faraona Djosera sagrađena je oko 2650. prije Hrista. To je prva piramida sagrađena u Egiptu i nalazi se u Sakkari. Sakkara je najveće groblje grada Memfisa na kojem je otkriveno više od 250 hipogeja (podzemnih grobnica) visokih dužnosnika i njihovih porodica nastalih u razdoblju između 2670. i 2150. godine prije Hrista.
Petnaest kilometara jugoistočno od središta Kaira, na rubu pustinjske visoravni, izdižu se tri najveće piramide u Egiptu. Dali su ih sagraditi faraoni Keops, Kerfen i Mikerin. Izvorna visina Keopsove piramide bila je 146,6 metara, Kefrenove 143,5 metara i Mikerinove 65 metara. Ljudi i vrijeme ostavili su svoj trag na ovim veličanstvenim spomenicima, pa je Keopsova piramida danas visoka 'samo' 137 metara. Bila je najveći spomenik ikad sagrađen u Egiptu. Za njenu je izgradnju bilo potrebno najmanje 7 miliona tona kamenja, odnosno više od 2 miliona blokova, pomno odrezanih, tako da pukotine između njih ne budu veće od pola milimetra. Svaka je strana dugačka 230 metara, a osnovica zauzima površinu veću od 5 hektara. Velike faraonske grobnice (Keopsova, Kefrenova i Mikerinova piramida) građene su za vrijeme IV. dinastije tokom razdoblja od 110 godina (između 2575. i 2465. prije Krista). Veličanstveni monumentalni kompleks velikih piramida kod Gizeha već 4 500 godina privlači pozornost i divljenje ljudi, ali još uvijek krije mnoge tajne. Stari su Grci svrstali Keopsovu piramidu među Sedam svjetskih čuda. Semiramidini viseći vrtovi u Babilonu, Artemidin hram u Efezu, mauzolej u Halikarnasu, kolos iz Rodosa, Zeusov kip od zlata i bjelokosti u Olimpiji te svjetionik u Aleksandriji su nestali. Samo je piramida pobijedila vrijeme.
Sfinga u Gizehu je najveći kip koji su Egipćani ikada podigli. Lavlje tijelo i ljudska glava izravno su isklesani u stijeni. Velika je sfinga dugačka 72 i visoka 20 metara. Imala je Kefrenovo lice i uzdiže se u podnožju njegove piramide.
 |
 |
 |
 |
 |
 |