Ekonomija i industrija
U svojim ekonomskim mjerama ban Milosavljevic se oslonio na bankarska sredstva. Uticao je na siri obim koriscenja komunalnih kredita, ali ne kao jedinih sredstava u zamahu gradjevinske izgradnje. Pokusavao je da utice na njihovo jace finansijsko povezivanje.
Osam banjaluckih banaka poslije I svjetskog rata nastavljalo je praksu izdvajanja interesa pojedinih ekonomskih i politickih grupa. U privrednom zivotu najznacajniju ulogu imale su filijale Privilegovane zemaljske banke za Bosnu i Hercegovinu, Srpske centralne banke za BiH, Narodne banke, Prve hrvatske stedionice i Drzavne hipotekarne banke. Istaknuto mjesto je imala i Muslimanska centralna banka za BiH, cija je filijala osnovana 3. novembra 1922. Banjalucka filijala prestala je da postoji 25. maja 1927., a poslovanje je preuzela filijala Ujedinjene centralne banke, cija je banjalucka filijala radila od 1924. preuzimajuci dio poslova Jugoslovenske komercijalne banke. Od lokalnih banjaluckih banaka najznacajniju ulogu su imale Banke za trgovinu i obrt, srpski kreditni zavod i Prva banjalucka stedionica.
Zbog ekonomske krize uslijedila je i kriza dugova, iako su novcani zavodi nastojali da ovu krizu drugacije prikazu. 1934. godine odrzana je skupstina duznika Hipotekarne banke na kojoj je razmatrano pitanje otplacivanja zaostalih dugova i snizenja kamatnih stopa. Zgrada Hipotekarne banke u Banjaluci je svecano otvorena decembra 1936.
Industrijski najjace preduzece bilo je Bosansko dionicarsko drustvo za obradu drveta i pogon parnih pilana "Bosna Bois", izgradjeno na temelju ucesca austrijskog i rumunskog kapitala u toku rata. Nakon zavrsetka rata i dalje su u industrijskom pogledu imali privredni znacaj veceg obima pogoni Industrijske kovacnice sa livnicom, Pivara, Tvornica sukna, Ciglana i Sirara za proizvodnju poznatog sira "trapist" u Delibasinom selu. Uz ove objekte postojali su i drugi: hidrocentrala, mlin na valjke i obrada drveta, kao i mala industrija koze. Svi ovi privredni objekti postali su dio krupne akcionarske firme Industrijska zajednica Omis d.d. Od 1922. godine firma je pokusavala da se izvuce iz kolapsa. Stanje se nije promijenilo ni prenosenjem sjedista u Banjaluku.
U vece industrijske pogone spadali su Fabrika duvana pod upravom Uprave drzavnih monopola, Drzavni rudnik Laus i pred rat izgradjena livnica i tvornica strojeva "Jelsingrad". Do ekonomske krize imala je znacajnu ulogu i Industrija drva "Babic" d.d. Medju industrijske pogone treba ubrojati i Industriju drva, pilanu i mlin na valjke "Nanut", Tvornicu papirnih kesa "Sarafic i drug", Prvu bosansku mehanicku tkaonicu, Cesljaonicu vune Dusana Zunica, Fabriku sapuna Bogdana Miskovica, Fabriku sode, cesljeva i dugmadi, Radionicu koze i Mehanicku tkaonicu i pilanu "Vrbas".
|
|
|
|
|
|