POKRETI, DRUSTVA I UDRUZENJA
Banjaluka je poznata po razvijenosti omladinskog,zenskog,sindikalnog i komunistickog pokreta izmedju dva rata.Banjalucka organizacija Komunisticke partije Jugoslavije spada medju one rijetke u zemlji koje nisu prekidale rad kroz cijeli medjuratni period ilegalnog djelovanja.Banjalucka organizacija Socijaldemokratske stranke pocetkom 1919.imala je 900,a ubrzo i 1.200 clanova.Medju najznacajnijim dogadjajima sindikalnog i politickog rada bilo je organizovanje Oblasne partijske konferencije 14. decembra 1919,osnivanje sindikalne i partijske skole,pokretanje lista "Narodni glas",koji je poceo da izlazi 10.aprila1920.kao glasilo komunista za rad na selu. U razvijanju demokratske klime prednjacile su omladinske organizacije ,medju kojima su se posebno isticali Klub akademicara Banjaluke(KAB),osnovan 16.avgusta 1934,Djacko kulturno i muzicko drustvo "Mlada Jugoslavija" i razne sekcije u srednjim skolama ,a u radnickim organizacijama Radnicko kulturno-umjetnicko drustvo "Pelagic",Radnicko turisticko drustvo "Prijatelji prirode" i Radnicko sportsko drustvo "Borac".Od 72 razlicita drustva i udruzenja paznju zavredjuje djelatnost Hrvatskog pjevackog drustva "Nada",Jugoslovenskog pjevackog drustva "Sloga".Muslimanskog dobrotvornog i kulturnog drustva"Buducnost" i Sroskog pjevackog drustva "Jedinstvo". Medju drustvima nacionalnih manjina siri rad razvili su: Jevrejsko gospojinsko drustvo "Berurija", Jevrejsko omladinsko drustvo "Ezgra", Jevrejsko gradjansko drustvo "Kadinah", Ceskoslovenska beseda, Ukrajinska matica, Ukrajinsko drustvo "Prosvita", Ruski soko i Kulturbund. Na kulturnom i prosvjetnom planu siru aktivnost razvijali su drustva "Prosvjeta" i "Napredak" kao i muslimanska kulturna drustva "Gairet" i "Narodna uzdanica", slovenacko pjevacko drustvo "Triglav", Muslimansko dobrotvorno drustvo "Bratstvo", Kulturno drustvo "Zmijanje", Kulturno drustvo "Vrbas", Kolo srpskih sestara, Muslimansko prosvjetno drustvo "Spas", Francusko-jugoslovenski klub i druga. Gotovo da nije bilo ekonomske i drustvene oblasti koja nije imala strucno udruzenje.Sva drustva i udruzenja ,pa i uzestrucna,organizovala su svoje drustvene zabave.Zmijanje je organizovalo Dane kulture u Banjaluci i na regionalnom podrucju.Zmijanje je 1940.godine u Vrbaskoj banovini imalo 26 organizacija , a biblioteke i citaonice u 20 sela. Na kulturnom i obrazovnom polju u selima su 1937-1941.god. razvili djelatnost ogranci Seljackog kola ,koji su okupljali saradnike raznog stranackog pripadnistva na politickoj ljevici.Narodni univerzitet kao tribina za kulturni i obrazovni rad osnovan je 19.januara 1930.Pored predavacke aktivnosti trebalo je da organizuje .i kulturne sadrzaje za razlicite socijaln esredine.Prvo knjizevno vece organizovano je 18.decembra 1930.Na ovim poljima bila su uspjesna druga udruzenja i vec u narednoj godini uslijedilo je zamiranje rada.Pocetkom 1933.god. pokrenuta je inicijativa da osnuje Savez prosvjetnih drustava,koji bi okupljao udruzenja i pojedince i na odredjen nacin djelovao kao narodni univerzitet.Nekoliko puta poslije Prvog svjetskog rata pokretane su inicijative i ucinjene neke predradnje da se ujedine Srpska,Muslimanska i Hrvatska citaonica i obrazuje zajednicka pod imenom Gradska ili Narodna citaonica.Zbog prenaglasavanja konfesionalne i nacionalne komponente uvijek su ovakva nastojanja propadala.Organi vlasti nisu prihvatili prijedloge Kluba akademicara iz istih razloga kao i kod Narodnog univerziteta.Prihvacen je samo sporazum Srpske citaonice i Odbora za izgradnju spomenika kralju Petru Prvom ,po kome je 26. aprila 1935. otvorena Narodna biblioteka u zgradi Narodnog pozorista Vrbaske banovine.
|
|
|
|
|
|