|
METALNO DOBA Usavršavajuci izradu oruđa i oružja, ljudi su krajem neolita pronašli metal i poceli od njega da izrađuju oruđe i oruzje. Tako je u razvoju prvobitne zajednice odpočeli metalno doba, njen prvi period. Prvi pronađen metal bio je bakar, od koga su prvobitni ljudi vec u IV i III milenijumu p.n.e pravili oštrice za koplja, udice, noževe i sjekire. Međutim, bakar nije bio dovoljno čvrst te su se bakarna oružja lako lomila. Ljudi su tad poceli da mješaju bakar i kalaj i tako su dobili bronzu, a bronzana oruzja su bila čvršća i trajnija od bakarnih. Zato je bronza bila pogodna za izradu oruđa - rala sa metalnim raonikom, sjekire, motike, kao i za izradu oružja - mača, koplja i štita. Veliki napredak u proizvodnji odpočeo je pronalaskom gvožđa, poslednjih stoljeća II milenijuma p.n.e. jer su tad znatno usavršena sredstava za proizvodnju. U zemljoradnji je odpočela upotreba rala sa gvozdenim raponikom i gvozdane motike, zatim se pojavila zaprega, kao i kola za prevoz tereta. Vazna je i pojava zanata - sto je dovelo do druge velike podjele rada, do odvajanja zanatstva od zemljoradnje- i trgovine, sa kojom i treca drustvena podjela rada. U metalno doba ljudi su zivjeli u naseljima. Ponekad su podizala naselja na kolju - na rijekama i jezerima. Takva naselja nazivaju se sojenice. Upotreba kola i izrada većih lađa omogucuje prenos tereta i ljudi na vece daljine, tako da su veze izmedju udaljenih krajeva postale zivlje i redovitije. Ljudsko drustvo u metalno doba prelazi iz prvobitne zajednice u civilizaciju i prva klasna društva.
|
