Ludvig Van Betoven
(1770-1827)

             Ludvig Van Betoben je svakako jedan od najkrupnijih licnosti istorije muzike.On stoji na prelazu iz klasicizma u romantizam.Njegovo stvaralasto se moze podijeliti na tri      perioda.U prvom stvara djela po uzoru na Hajdna i Mocarta.U drugom periodu to su dijela rodjena u sopstvenom stilu,a djela u posljednjeg perioda stvaranja imaju slobodniji oblik sto znaci da pripadaju romantizmu.Rodjen  je u Bonu u porodici flamanskog porijekla.Otac mu je bio pjevac u dborskog kapeli,tako da je Betoven prva znanja o muzici i stekao u porodici.Godine 1787 preselio se u Bec da nastavi studije.Zelio je da radi sa Mocartom ali boravak u Becu nije dugo trajao vraca se zbog bolesti majke u Bon,gdje ostaje do pocetka revololucije.Zbog naprednig ideja vraca se u Bec nastavlja srudije i ostaje tu do kraja zivota.U 28 godini osjeca gluvocu,kada je imao teske trenutke i veliki broj dijela u potpunoj gluvoci.Betovenova  tuga ce se odraziti u Pateticnoj sonati,a narocito u laganom stavu trece sonate za klavir,op.10.Napisao je devet simfonija:prva je u C-duru,druga u D-duru-i ove imaju klasicnu formu,a treca Eroika u Es-duru.Najprije je bila posvecena Napoleonu,cak je nosila naziv Bonaparta.Cetvrta je simfon ija je u B-duru.Puna je lirskih elemenata,jer je Betoven pisao u vrijeme svoje velike ljubavi koju je gajio prema Terezi Brunskvik.Peta je u C-mollu,zvana Sudbinska ,sesta je u F-duru,zvana Pastoralna .Sedma simfonija je u A-duru,osma u F-duru,deveta u d-mollu.Pored simfonija ostavio je za sobom 11 uvertira od kojih su najpoznatije:Koriolan,Egmont i Leonora br.3. Zatim ostavio je pet klavirskih konvcerata,jedan violinski,32 klavirske sonate a najpopularnije su:Mjeseceva,Pateticna i Apasionata. Tu su jos i deset sonata za violinu,jedne od njih su Krojcerova i Proljecna ; pet sonata za violoncelo,17 gudackih kvarteta i vise klavirsih tria,seksteta i septeta.Napisao je operu Fidelio i veliku Misu solemnis.

NAZAD