VASILIJ VASILJEVIC KANDINSKI
Slikar ruskog
porijekla; uglavnom je zivio u Njemackoj i Francuskoj; u SSSR se vratio 1914.;
1921. dosao u Njemacku i bio predavac na Bauhauzu. Bavio se organizacijom muzeja
i umjetnickih institucija. Jedan je od osnivaca grupe ”Plavi jahac” (1911).
U najranijem razvoju prosao je kroz uticaj impresionizma i fovizma. Njegovo
apstraktno djelo iz prvog perioda obiljezeno je lirskim raspolozenjima koja
probijaju dinamicni akcenti. U daljem razvoju koristio geometrijske elemente
koji uspostavljaju dinamican odnos cudesne tacnosti. Njegova glavna teorijska
djela su:
”O duhovnom u umjetnosti”, ”Pogled u proslost”, ”Tacka, linija,
osovina”.
Shvatajuci umjetnicko djelo kao izraz unutrasnjeg duhovnog sadrzaja, uz to
inspirisan istrazivanjima u muzici i poeziji, Kandinski je dosao do uvjerenja da
oblik boja i linija sadrze
elemente jezika koji mogu slicno zvuku i rijeci da izraze i izazovu unutrasnje
vibracije duse. Tragao je za cistom umjetnoscu u kojoj ”objektivan” elemenat,
tj. predmet nece smetati ispoljavanju i izazivanju unutrasnjih vibracija.
U svom teorijskom djelu ”O pitanju forme”, Kandinski kaze:”Ako je na nekoj slici jedna linija oslobodena funkcije da oznaci neki objekat, i ako ona sama funkcionise kao objekat,t ada njena unutrasnja zvucnost nije oslabljena bilo kojom sporednom funkcijom i ona postize maksimum svoje snage. ”Na ovom pociva njegova teorija i praksa bespredmetne umjetnosti.
Iako je zapoceo slikarstvo postimpresionizma i fovizma, Kandinski je nacinio jos smjeliji korak od fovista u smislu pune samostalnosti boje i linije i dosao do bespredmetnog slikarstva-bespredmetna umjetnost. Slika je primjer bespredmetnog ekspresionizma u kojoj ima napetosti i dinamike ali postignute cistim likovnim elementima. Ako nesto u slici i podsjeca na pejzaz, onda je to pejzaz same slike ili pejzaz koji pripada kosmickom poretku stvari.
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |