BIOGRAFIJA

VASILIJ VASILJEVIC KANDINSKI

         Slikar ruskog porijekla; uglavnom je zivio u Njemackoj i Francuskoj; u SSSR se vratio 1914.; 1921. dosao u Njemacku i bio predavac na Bauhauzu. Bavio se organizacijom muzeja i umjetnickih institucija. Jedan je od osnivaca grupe ”Plavi jahac” (1911). U najranijem razvoju prosao je kroz uticaj impresionizma i fovizma. Njegovo apstraktno djelo iz prvog perioda obiljezeno je lirskim raspolozenjima koja probijaju dinamicni akcenti. U daljem razvoju koristio geometrijske elemente koji uspostavljaju dinamican odnos cudesne tacnosti. Njegova glavna teorijska djela su: ”O duhovnom u umjetnosti”, ”Pogled u proslost”, ”Tacka, linija, osovina”.

          Shvatajuci umjetnicko djelo kao izraz unutrasnjeg duhovnog sadrzaja, uz to inspirisan istrazivanjima u muzici i poeziji, Kandinski je dosao do uvjerenja da oblik boja i linija sadrze elemente jezika koji mogu slicno zvuku i rijeci da izraze i izazovu unutrasnje vibracije duse. Tragao je za cistom umjetnoscu u kojoj ”objektivan” elemenat, tj. predmet nece smetati ispoljavanju i izazivanju unutrasnjih vibracija.

          U svom teorijskom djelu ”O pitanju forme”, Kandinski kaze:”Ako je na nekoj slici jedna linija oslobodena funkcije da oznaci neki objekat, i ako ona sama funkcionise kao objekat,t ada njena unutrasnja zvucnost nije oslabljena bilo kojom sporednom funkcijom i ona postize maksimum svoje snage. ”Na ovom pociva njegova teorija i praksa bespredmetne umjetnosti.

          Iako je zapoceo slikarstvo postimpresionizma i fovizma, Kandinski je nacinio jos smjeliji korak od fovista u smislu pune samostalnosti boje i linije i dosao do bespredmetnog slikarstva-bespredmetna umjetnost. Slika je primjer bespredmetnog ekspresionizma u kojoj ima napetosti i dinamike ali postignute cistim likovnim elementima. Ako nesto u slici i podsjeca na pejzaz, onda je to pejzaz same slike ili pejzaz koji pripada kosmickom poretku stvari.

VRH STRANICE

POCETNA STRANICA