Cunami moze da bude stvoren kada se okeansko dno naglo deformise i vertikalno podigne
velike vodene mase.Tako velika pomijeranja zemljine kore mogu da dovedu do sudara
tektonskih ploca prilikom cega nastaju zemljotresi koji su vrlo efektivni u stvaranju cunamija.
Podvodna klizista zemlje kao i vulkanske erupcije takodje mogu da uznemire povrsinu vode
odronjavanjem sedimenata morskih stijena . Na slican nacin i podvodni vulkani uzdizu
povrsinu vode i formiraju cunamije.Talasi se formiraju kao velika vodana masa koja se krece
pod uticajem zemljine teze i zapljuskuje kontinentalne obale. U svijetu se ustalila greska da
se cunami ponasa kao vjetrom noseni talasi.U stvari cunami je nova odjednom visa povrsina
vode.Vodeca ivica cunamija iznenada raste i kombinovana sa tezinom i pritiskom okeana iza
nje ima daleko vecu snagu.Najveca steta obicno je izazvana velikom masom vode iza
predvodnog fronta. Kolicina vode je dovoljno jaka da ocisti sebi put noseci sve pred sobom
pa i gradjavine.Veliki objekti kao sto su brodovi budu noseni i po nekoliko kilometra u
unutrasnjost prije nego ih cunami spusti. Cunami moze da ostvari velike brzine i da putuje
prekookeanskim distancama sa malim gubitkom energije.Cunami moze da proizvede stetu
hiljadama kilometara od mjesta nastanka,pa moze da prodje i nekoliko casova izmedju negovog
nastanka i udara na obalu.Jedan cunami moze da izazove seriju talasa razlicite visine koji se
nazivaju voz . Na otvorenom moru cunami ima veoma dug period(vrijeme potrebno da vrh
sledeceg talasa dostigne tacku predhodnog)koji traje od nekoliko minuta do nekoliko sati i
izrazenu duzinu talasa koja se krece i do nekoliko stotina kilometara. Ovo je dosta razlicito od
vjetrom stvorenih talasa koji imaju period od desetak sekundi i duzinu talasa od 150m.
Talas preko okeana putuje brzinom od 500 do 1000 km/h.Kako se priblizava obali postaje sve
brzi i strmiji.Dok osoba na povrsini vode vjerovatno ne bi primjetila cunami,talas moze da
dosegne visinu od 30 ili vise metara priblizavajuci se obali. Cunami se dijeliu tri grupe zavisno
od dubine:duboke,srednje i plitke vode. Kao posebnu kategoriju mozemo uzeti megacunamije.
Megacunami je neformalan termin koristen od medija i naucnika za veoma veliki cunami od 40
do 100m visine. Megacunami i cunami veze samo ime.Nemaju ni isti uzrok nastanka.Dok cunami
nastaje seizmickim aktivnostima u zemljinoj kori,megacunami je poslijedica veoma velikog
klizista zemlje iliudara meteorita o povrsinu vode pri cemu se voda ne moze siriti u svim smjerovima.
Hipotezu o megacunamijima je prvi zaceo geolog koji je na Aljasci tragao za naftom 1953.
Posmatrao je evidencije o veoma velikim talasima u obliznjem morskom rukavcu.Ovo je ledom
okruzeni rukavac dubine 220m sa ulazom od jedva 10m sirokim.Zemljotres magnitude7.7 stepeni
Rihterove skale 10. jula prouzrokovao je kliziste u zalivu koje je dovelo do pojave megacnamija koji je
obarao drvece 524m iznad normalnog nivoa mora.Vulkanska ostrva takodje mogu da prouzrokuju
megacunami koji bi pogodio druga ostrva u istom lancu,zato sto su ona srukturalno gledano
nestabilne gomile slobodno nagomilanog materijala nakon erupcije.Evidencije o velikim klizistima
tla su pronadjene u formi podvodnih rusevin a prepunih materijala koji je dospio u okean tokom
erupcije.U nekoliko poslednjh godina pronadjeno je pet ovakvih rusevina u okolini Havajskih ostrva.
Pojava cunamija veze se za pojavu zemljotresa pa su neki od najvecih cunamija nastali nakon erupcija
poznatih vulkana.Nakon eksplozije vulkanskog ostrva Krakatoa u Indoneziji nastao je cunami visine
preko 40m.Na obalama Jave i Sumatre poplave su usle nekoliko kilometara u kopno i prouzrokovale
tako veliki ljudski gubitak da jedna oblast nikad nije ponovo naseljena nego je postala dzungla i
pretvorena u nacionalni rezervat. Cunami nakon zemljotresa na Aleutskim ostrvima 1946 uzeo je 165
zivota na Havajima i Aljasci i nakon njega je srvoren sistem upozorenja od cunamija za zemlje Pacifika.
Ovaj cunami je na Havajima poznat i kao Prvoaprilska Sala jer narod nije vjerovao u upozorenja smatrajuci
da neko pokusava da ih prevari.Veliki Cileanski zemljotres sa magnitudom 9.5 je najjaci zemljotres ikada
zabiljezen. Njegov epicentar kod obala juznog Cilea je stvorio jedan od najdestruktivnijihcunamija 20-og
vijeka.Sirio se duz citavog Pacifika sa talasima preko 25m visine. Prvi cunami je stigao na Havaje priblizno
15 sati nakon stvaranja na obalama juznog Cilea.Najvisi talas je iznosio oko 11m.Nastradalo je 60 ljudi
zbog prekasno ukljucenog alarma.Kada je cunami pogodio Japan gotovo22 casa nakon zemljotresa bio je
visok 3m.Broj ljudi nastradalih u zemljotresu i cunamijima je oko 2290.
HOME
HOME
|