Pustinja Kalahari

Neposredno iza sivih šljunkovitih ravnica na sjeverozapadu južne Afrike zemljište se lagano spušta i otkriva jedno od remek dijela prirode: drijevno more pijeska boje kajsije, koje izgleda da se prostire do samog beskraja. To je Kalahari, ogromna ravnica u istoimenoj udolini. To je na svijetu najduži neprekidni prostor prekriven pijeskom, koji ne narušavaju područje kamenja ili šljunka, kao u Sahari. Njegova beskonačnost očarava svojom ljepotom. Kalahari prekriva gotovo cijelu Bocvanu, zadire na zapad u Namibiju i nastavlja prema sjeveru prodirući u Angolu, Zambiju i Zimbabve.Ovo područje je toliko veliko, toliko neprohodno i toliko staro da su u njemu sačuvane nataknute tajne iščezlih civilizacija od prije 500 000 godina. Na pijesku Kalaharija živi i lovi najstariji narod na svijetu- Bušmani, odnosno narod San, koji živi na potpuno isti način već 25 000 godina. Njihova nevjerovatna prilagođenost na vrućinu, nedostatak vode i oskudica u hrani omogućava im da prežive u uslovima u kojim drugi ne bi mogli opstati. Na neravnim stijenama i u pećinama u brdima Codilo, u zabačenom sjeverozapadnom dijelu Kalaharija, na 200 mijesta pronađeno je 2 750 umjetničkih radova. Motivi su različiti: od jednostavnih geometrijskih crteža do grupa ljudi i životinja. Kalahari je jedan od velikih spomenika izvanrednoj snazi vatre, vode, vjetra i pijeska. Prije oko 65 miliona godina veliki tektonski i vulkanski pokreti potresli su Zemlju, a ogromne količine vulkanske lave prelile su se preko središnjeg dijela južne Afrike.Ta talasasta mora lave, koja su na nekim mjestima duboka i 8 km, oblikovali su oštra uzvišenja u kojima su usječene velike riječne doline.A onda je tokom 50 miliona godina djelovanje vjetra i kiše postepeno izravnavalo nazubljeni pejzaž, snižavajući planine i popunjavajući doline glinom i šljunkom. Na kraju su se ovdje nataložile i velike količine pijeska koje je vjetar donio sa obale i tako je nastala šarena ravnica veličine današnje južne Afrike.Suva klima u Kalahariju posljedica je hladne morske struje koja dolazi s Antartika i prolazi uz zapadnu obalu južne Afrike. Narod San koji živi u središnjem i južnom Kalahariju preživljava kopanjem ispod površine isušenih riječnih korita i slatina da pronađu vodu,koju zatim ubacuju u ljuske od nojevih jaja. Još jedan izvor vode jeste biljka Citrullus lunatus, a Bušmani na dan pojedu do tri kilograma ovoga voća. Uprkos klimi u Kalahariju živi mnogobrojna i raznolika porodica životinja: najmanje 46 vrsta sisara tumaraju ovdašnjim ravnicama. Danas velika stada impala hodaju po isušenim koritima rijeka Auoba i Nosoba i dižu u vazduh velike količine zlatne prašine. Na odalama tih rijeka pod krošnjama akacija leže lavlvi, čekajući lov i početak lova. Tokom najgorih podnevnih vrućina brzi protok vazduha koji oriks stvara dahtanjem prelazi preko osjetljive mreže krvnih sudova i tako hladi krv koja dolazi u mozak. Međutim, istovremano se podiže tjelesna temperatura, čime nastaje potreba za znojenjem- i na taj način se čuva voda.    

                                                                                                                  GALERIJA