KAKO NASTAJU POPLAVE I NAJVECE POPLAVE U SVIJETU

   Poplave nastaju od velikih količina oborina, otapanja snijega, kombinacije kiša i otapanja snijega, a poznate su i tzv. ledene poplave. Uzrok poplava u 2002. godini, bile su velike količine oborina. Iako su promjene klime evidentne, još uvijek je teško reći u kojoj mjeri one utječu na izvanredne meteorološke i hidrološke elementarne nepogode. Čovjek se od pamtivijeka, sa većim ili manjim uspjehom, bori s poplavama. Ta borba traje više od 5000 godina, od kada postoje pisani zapisi o poplavama, traje i danas, a vjerojatno će trajati i u budućnosti. Česte poplave javljale su se između 12. i 15. stoljeća. Jedna od najvećih poplava iz tog razdoblja bila je 1421. godine u Nizozemskoj. Ta poplavna voda je uništila 72 naselja i odnijela oko 100.000 života.

  Ledene poplave nastaju kad nema nikakvih oborina i kad je temperatura zraka često ispod minus 20 stupnjeva Celzija. Na kritičnim dionicama vodotoka može doći do začepljenja santama leda i nemogućnosti normalnog protoka. U tom slučaju dolazi do usporavanja i voda se naglo diže uzvodno i može doći do plavljenja. Jedna od najvećih poplava Dunava kod Budimpešte bila je ledena poplava 26. veljače 1876. godine i kada je izmjeren vodostaj od 867 cm. Dvije ekstremno oštre zime s mnogo leda na našim rijekama bile su zime: 1879/1880 i 1928/1929. U veljači 1880. godine na Dravi kod Varaždina debljina leda iznosila je čak dva metra. U razdoblju od 12. do 21. veljače 1929. godine i Sava kod Zagreba je bila zaleđena.

   U prošlosti imali smo kišna i sušna stoljeća. Razdoblja suša su bila izrazita u 19. i 20. stoljeću: 1856. i 1875. godine, razdoblje od 1884. do 1909., kao i razdoblje od 1946. do 1964. godine te zadnje desetljeće prošlog stoljeća.

   U 2002. godini dogodile su se mnoge izvanredne meteorološke i hidrološke prilike diljem svijeta: katastrofalne poplave, ogromne količine oborina, pijavice, grmljavine, tuča, suše i dr. Najizrazitije elementarne nepogode bile su poplave koje su diljem svijeta prouzročile ogromne štete. Velike poplave u Aziji bile su u Kini, Nepalu, Vijetnamu, Bangladešu, Indiji (istočni dio, dok su u zapadnom dijelu harale suše), Južnoj Koreji i Novom Zelandu. U Europi katastrofalne poplave su bile u Češkoj, Njemačkoj, Slovačkoj, Austriji, Mađarskoj, Italiji, Rumunjskoj i Rusiji. Te godine, zbog izrazito velikih i dugotrajnih količina oborina, poplavama su posebno bili pogođeni veliki europski gradovi: Prag, Bremen, Bratislava, Beč, Budimpešta i drugi. Posebno je teška situacija bila u glavnom gradu Češke Republike, Pragu, gdje je zbog poplavnih voda Vltave evakuirano oko 50.000 stanovnika, a oko 200.000 stanovnika diljem Češke. Uz ljudske žrtve, ova poplava je prouzročila i ogromne materijalne štete.

NAZAD