POPLAVE U HRVATSKOJ

Poplave u Hrvatskoj nisu bile toliko dramatične i nisu prouzročile tako velike štete. Poplave su bile u Istri i Dalmaciji, registrirane su velike vode na Muri i Dravi, a veliki vodeni val prošao je Dunavom kroz Hrvatsku. U Istri, bile su proglašene izvanredne mjere od poplava, a najveće štete su bile na uređaju za pročišćavanje vode Botoniga te u Cerovlju. Poplavljeno je bilo i Imotsko polje, te mnogi gradovi na Jadranu.

    Uzrok svih ovih poplava bile su velike količine oborina. Postavlja se pitanje jesu li te velike količine oborina rezultat klimatskih promjena? Iako su promjene klime evidentne, još uvijek je teško odgovoriti u kojoj mjeri one utječu na izvanredne meteorološke i hidrološke elementarne nepogode.

    Kada govorimo o poplavama moraju se spomenuti i dvije katastrofalne poplave u gradu Zagrebu. Uskoro navršit će se 40 godina od katastrofalne poplave grada Zagreba i 333 godina od prve zabilježene poplave. Bio je ponedjeljak, 26. listopada 1964. godine, kada je ujutro u osam sati registriran apsolutno najviši vodostaj Save kod Zagreba od 514 cm, kome odgovara protok od 3.128 prostornih metara u sekundi. Štete od te poplave bile su goleme, a navode se samo neke: 17 ljudskih žrtava, 40.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom, 10.000 potpuno uništenih stanova i 3297 gospodarskih zgrada, 120 oštećenih poduzeća, dva kilometra autoputa, zauvijek je izgubljeno 65 posto građevinskog materijala iz skladišta, uništena je 61 trafo-stanica i još mnogo drugih dobara. Te, 1964. godine, izravne štete od poplava u Republici Hrvatskoj iznosile su 8,19 posto nacionalnog dohotka.

    Međutim, Zagrebu ne prijete poplave samo od rijeke Save. Uže gradsko područje Zagreba obiluje mnogobrojnim potocima koji se s Medvednice slijevaju k urbanim dijelovima grada. Osam potoka sa sjeverozapadnih obronaka Medvednice utječe u rijeku Krapinu. U rijeku Savu s južnih i jugoistočnih obronaka Medvednice utječe 31 potok. Jedna od najvećih poplava brdskih voda Medvednice bila je 26. srpnja 1651. godine kada je nabujao potok Medveščak. U današnjoj Tkalčićevoj ulici, koja se prije zvala Potok, jer je kroz nju tekao potok, bujica je srušila skoro sve kuće, a poginule su 52 osobe. Često se postavlja pitanje može li grad Zagreb doživjeti još takvih poplava? Odgovor je: može, iz razloga što nema apsolutne obrane od poplava i što uvijek postoje ekstremi ekstrema.

    Nakon katastrofalne poplave Save kod Zagreba 1964. godine pristupilo se izgradnji sustava obrane od poplava Srednjeg Posavlja, unutar kojeg se gradovi Zagreb, Karlovac i Sisak uz obrambene nasipe, brane od poplava i oteretnim kanalima. U oteretni kanal "Odra" upušta se dio velikih voda Save i na taj način se štiti područje grada Zagreba od velikih i poplavnih voda. Velike vode Kupe uzvodno od Karlovca rasterećuju se oteretnim kanalom "Kupa-Kupa". Sisak se od velikih voda rijeke Save brani preko ustave "Prevlaka" kojom se voda upušta u oteretni kanal "Lonja-Strug". Interesantno je spomenuti da je oteretni kanal "Odra" do sada bio u funkciji pet puta: dva puta u 1979., jedanput u 1980., 1990. i 1998. godini. Uže područje grada Zagreba brani se sa stupnjem sigurnosti od 99,9 posto (povratno je razdoblje 1000 godina), a područje uzvodno od Podsusedskog mosta i nizvodno od Mićevačkog mosta sa stupnjem sigurnosti od 99 posto (povratno je razdoblje 100 godina). Ogromna sredstva su uložena u izgradnju sustava obrane od poplava "Srednje Posavlje", koji, nažalost, još nije završen i treba ga što prije, u projektiranom ili nekom drugom rješenju, završiti. Već sada su evidentne velike koristi i opravdanost uloženih sredstva u ovaj ne završeni projekt.

NAZAD