ŠTA SU OBLACI I KAKO NASTAJU?
Oblaci su zapravo velike količine toplog, vlažnog vazduha koje su se podigle uvis do odredjene visine na kojoj su se ohladile, a vodena para se procesom kondenzacije pretvorila u sitne kapi kiše, a ako je temperatura vrlo niska, onda se vodena para izravno pretvara u komadiće leda.
Svaki oblak je različit i neprestano menja svoj oblik. U donjem dijelu oblaka su najčešće vodena para i kapljice, a u gornjem dijelu (ako je oblak dovoljno visok), gdje je temperatura niža su ledeni kristali.
Vodena para može biti u krutom, tekućem i plinovitom stanju; ona takodje utiče na providnost i boju atmosfere, te upija svjetlost i odbija je.
Gotovo svi oblaci nastaju u prvih 10 km atmosfere, jer se količina vodene pare smanjuje s visinom pa nema materijala za njihovo formiranje.
Neke posebne vrste oblaka se nalaze na velikim visinama u stratosferi, gdje nastaju npr. od visoko izbačene prašine vulkanskih čestica.
Kako nastaju oblaci?
Topli zrak pun vlage podiže se u vis. Kad dosegne odredjenu visinu, ohladi se. Na niskoj temperaturi topli zrak više ne može zadržati vlagu u obliku vodene pare, pa se ona pretvara u malene kapi vode ili komadiće leda i tako stvara oblake. Svi su oblaci, zato što se stvaraju na razlicitim visinama i temperaturama, potpuno različiti i neprestano mijenjaju svoj oblik. Uz to, oblaci su sastavljeni od razlicitih čestica koje, opet, zavise od temperature i visine.
|
|
|
|
|
|