BIOGRAFIJA 

Leonardo da Vinči

Talijanski umjetnik, jedan od najvećih renesansnih majstora, slavljen kao slikar, kipar, arhitekt, inženjer i znanstvenik. Njegov slikarski rad utjecao je više od stoljeća nakon njegove smrti na talijansku umjetnost. Međutim njegov utjecaj iako je bio najjači u slikarstvu nije ostao samo na tome već se on osjećao i u anatomiji, optici, hidraulici itd., urkatko - u većini grana moderne znanosti. Leonardo Da Vinči rodio se u malom gradu Vinci u pokrajini Toscana nedaleko Fiorentine godine 1452. kao nezakonito dijete Piera, dobrostojećeg fiorentinskog javnog bilježnika i njegove ljubavnice seljanke Caterine. U dobi od sedamnaest godina Leonardo se s ocem seli u Fiorentinu gdje radi u radionici onodobnog velikog umjetnika Verrocchija. U to doba Fiorentina je bila intelektualno i umjetničko središte Italije. Brzo je napredovao u društvu jer je bio zgodan, komunikativan i glazbeno nadaren. Oko 1466. godine Leonardo je postao učenik u radionici Andrea del Verrocchiija, vodećeg fiorentinskog slikara i kipara toga doba.

U Verrocchijevoj radionici Leonardo se upoznao s mnogim načinima rada, od oslikavanja oltara do izrade velikih kipova u mramoru i bronci. Godine 1472. postao je član fiorentinske slikarske gilde, a 1476. još uvijek je bio Verrocchijev pomoćnik. U Verrocchijevu djelu Krštenje Isusa klečećeg anđela na lijevoj polovici slike načinio je Leonardo. Godine 1478. Leonardo je postao nezavisni majstor. Prvi povjereni mu rad, oslikvanja oltara kapelice u fiorentinskoj gradskoj vjećnici nikada nije dovršio. Oko 1482. godine Leonardo je ušao u službu vojvode od Milana, Ludovica Sforze, kada je vojvodi poslao zapanjujuće pismo u kojem je tvrdio kako može graditi minijaturne mostove, te kako poznaje tehniku konstruiranja bombi i pravljenja topova. Uz tvrdio je kako može graditi brodove baš kao i oklopna vozila, kataputle i druge ratne mašine, te da uz to može izrađivati skulpture u mramoru, bronci i glini. U bezbrojnim vojvodinim ratnim poduhvatima služio je kao glavni inžinjer, a istovremeno je bio aktivni arhitekt. U periodu od 1495. do 1497. godine Leonardo da Vinci je radio na svome remek-djelu Posljednjoj večeri. Njegovo obimom najveće djelo bio je monumentalni spomenik Francesca Sforze, Ludovicovog oca, u bronci u dvorištu dvorca Sforzesco. U prosincu 1499. francuske su snage iz Milana istisnule obitelj Sforza. Stoga je Leonardo ostavio kip nedovršen (uništili su ga francuski strijelci koji su ga koristili kao metu) i vratio se u Firencu 1500. godine. Godine 1502. Leonadro je ušao u službu Cesare Borgie, vojvode od Romagne i sina pape Aleksandra VI.

Kao vođa vojvodinog tima arhitekata i inžinjera Leonardo je nadgledao radove na utvrđenjima unutar papinskih teritorija u središnjoj Italiji. Godine 1503. bio je član komisije koja je odlučivala na kojem će se mjestu smjestiti David, čuveni mramorni kip, rad talijanskog kipara Michelangela, koji je također služio kao inžinjer u ratu protiv Pise. Krajem godine Leonardo je počeo dizajnirati dekoraciju za veliku dvoranu palače Vecchio. Predmet je bio bitka kod Anghiarija u kojoj je Fiorentina pobijedila Pisu. Nacrtao je većinu dekoracija i dovršio skicu djela 1505. godine, ali slikanje nikada nije dovršio. Originalni crtež je uništen u 17. stoljeću tako da su do danas preživljele samo kopije, od kojih je najčuvenija ona Petera Paula Rubensa. Za vrijeme svog tzv. drugog fiorentinskog perioda Leonardo je naslikao nekoliko portreta, ali jedini koji je ostao sačuvan do današnjeg dana jeste čuveni portret Mona Lise. Godine 1506. Leonardo je ponovo u Milanu na poziv francuskog guvernera Charlesa d'Amboisea. Za vrijeme boravka u Milanu francuske su ga vlasti obdarile titulom peintre et ingenieur ordinarie. Naredne godine postao je dvorski slikar kralja Luja XII., koji je tada stolovao u Milanu. Narednih šest godina Leonardo će provesti između Milana i Fiorentine, gdje će često posjećivati svoju polubraću i polusestre skrbeći se za njih.

U MIlanu je nastavio svoje inžinjerske projekte i započeo rad na spomeniku Gian Giacomo Trivulziju, zapovjedniku francuskih snaga u gradu. U periodu od 1514. do 1516. Leonardo je živio u Rimu pod patronažom pape Lea X. Godine 1516. putovao je u Francusku kako bi ušao u službu kralja Franje I. Zadnju godinu svog života proveo je u Château de Cloux, blizu mjesta Amboise, gdje je preminuo 2. svibnja 1519. godine.

Iako je Leonardo naslikao veoma malen broj slika, od kojih je većina ostala nedovršena, on je ipak bio nevjerovatno inovativan i utjecajan umjetnik. U svojim slikarskim začecima njegovi radovi oslanjali su se na one njegovog učitelja Verrocchija. S vremenom Leonardo se sve više udaljavao od takvog načina rada i u svojim je slikama glavne likove stavljao u prvi plan dok su se u pozadini mogli vidjeti imaginarne ruševine i scene bitaka. Da Vincijev stil inovacije najvidljiviji je na njegovom djelu Posljednja večera u kojem je tradicionalnu temu obradio na posve nov način. Tako umjesto da je 12 apostola prikazao kao 12 zasebnih likova on ih je grupirao u dinamične jedinice po tri lika ističući tako figuru Krista koji se nalazi u središtu slike. Veliki renesansni majstori iz Fiorentine, kao npr. Rafaelo, Andrea del Sarto i fra Bartolommeo učili su od Leonarda.

Životopis         

  1452  1460  1470  1480  1490  1500  1510 

 

 

1452

  • Leonardo je rođen u mjestu Vinci, blizu Firence, 15. aprila 1452

 

1460

  • djetinjstvo u Vinciju
  • odlazi u Firencu, postaje šegrt u radionici kod Verrocchija (1469)

 

 

1470

  • postaje član udruženja slikara (1472)
  • završava svoj prvi poznat crtež "La valle dell'Arno" ("Dolina Arno") (1473)
  • slika andela na Verrocchiovoj "Krštenje Isusa Krista" (1475)
  • slika "Navješćenje" (1477)
  • portret Ginevre de'Benci (1478)

 

 

1480

  • slika "San Gerolamo" i "Poklonuće magova" (1481)
  • napušta Firencu i odlazi u Milano, u službu kod Ludovika Sforze (1482)
  • počinje istraživati ljudsko letenje (1486)
  • anatomski crteži u manuskriptima (1488-9)

 

 

1490

  • dizajnira stroj za letenje (1492)
  • radi na velikoj equestrian statui Francesca Sforze (1493)
  • proučava otpornost raznih vrsta arkada (1494)
  • susreće matematicara Luku Paciolija, sa kojim proucava Euklida (1496)
  • slika "Madonna i dijete sa svetom Anom" (1499)
  • napušta Milano (1499) da bi se vratio u Firencu, ostaje u Mantui i Veneciji (1500)

 

 

1500

  • Cesare Borgia zapošljava Leonarda kao vojnog inženjera (1502)
  • dizajnira ratne strojeve i crta topografske mape (1502-3)
  • crta studije za "Bitku kod Anghiarija" (1503-6)
  • proucava let ptica, dizajnira stroj za letenje, i pokušava riješiti kvadraturu kruga (1505)
  • proucava fluidne elemente: vodu, zrak i vatru (1506-8)
  • vraca se u Milano (1508)
  • slika "Sveta Ana" (1509)

 

 

1510

  • poduzima detaljna anatomska istraživanja (1510)
  • odlazi u Rim tražeci patronažu novog Pape Leo X (1513)
  • konstruira mehanickog lava za krunidbu Franje I, kralja Francuske (1515)
  • slika "Samoportret" (1515)
  • odlazi na dvor Franje I, Amboise (1516)
  • dizajnira palacu u Romorantinu (1517)
  • umire u Amboise, 2. svibnja 1519.

 

 

            POVRATAK