VINSENT VAN GOG

                                                                           (1853-1890)

 

On je bio najpoznatiji postimpresionisticki slikar u Holandiji i jedan od najpoznatijih u

svijetu.Van Gogov rad je mozda generalno poznatiji od radova drugih slikara.Njegova sa-

zetost,turbulencija i tragican kraj predstavljaju sadrzaj zivota nastranog genijalnog slikara

  

      Tokom svog zivota,Van Gog je predstavio svoje slike na dvije male galerije i na dvije

vece galerije.On je prodao samo jednu sliku za vrijeme svog zivota.Velika vecina njego-

vog rada po kojem je zapamcen je produkovana u 29 mjeseci mahnite aktivnosti i teske

borbe sa napadima epilepsije i dubokog ocajanja koji je konacno zavrsio samoubistvom.

Za vrijeme njegove borbe sa opakom bolescu,Vinsent je jedinu konstantnu pomoc i podr-

sku imao od svog brata Tea kojem je pisao detaljna pisma o njegovim konfliktima i zelja-

ma i nadanjima.Kao mladic Van Gog je rdio kao prodavac slika mrzeci kupce sve dok ni-

je odustao.Prinudno humanitaran,on je pokusao propovjedati o tlacenju rudarskih porodi-

ca i on ih je ismijavao.Njegova teska,kontradiktorna licnost je bila odbijana od zena pre-

ma kojima je osjecao ljubav, a njegova prijateljstva su zavrsavana gorkim svadjama.

 

   Deset godina prije smrti Van Gog je odlucio postati slikar,pun pouzdanosti u ovu odlu-

ku i svjestan pozrtvovanja koje se ocekuje od njega.Njegov rani rad,u periodu od 1880-85

sastoji se od mracnih zelenkasto-smedjih teskih bojanih studija o zemljoradnicima i ruda-

rima.Jedaci krompira (The potato eaters,1885) predstavlja tipicnu sliku o tim temama.

186 je otisao sa bratom Teom u Pariz gdje je upoznao najpoznatije i njcjenjenije francus-

ke slikare postmodernistickog perioda.Slikar Pizaro ga je ubjedio u prihvatanje palete bo-

ja i u vezi sa tim je gradio uzasavajuce bitnu ulogu u Van Gogovom nacinu slikanja.

Njegova slika Pere Tanguy (1887; Niarchos Coll.,Pariz) je bila prva kompletna i

u potpunosti radjena slika njegovim novim bojama.Impresioniran teorijama  Seruata i Si-

gnaka Van Gog odlucuje prihvatiti njihov stil.

 

   1888 godine u bolesnom stanju i zbog velike zudnje da napusti Pariz on odlucuje to

sprovesti u djelo i seli se u Arl na jug Francuske.Tu se najvise izrazavao varijacijama pla-

vih i zutih boja.Ove dvije boje imaju u njegovim slikama ulogu koju su u Vizantijskoj

umjetnosti imale plava i zlatna boja.U njegovim slikama te boje su konkretni simboli

zemlje,neba i sunca,a jos vise izraz unutrasnjih ritmova i vibracija.Taj period je za njega

ispunjen mnogobrojnim tenzijama tokom kojih je cak sebi odsjekao lijevo uvo.U njego-

vim slikama preovladjuju teme cvijeca i sunca (The night cafe i The public gardens in

Arlens.Zbog bolesti on biva zatvoren prvo u bolnicu u Arlu,a nakon toga u ludnicu u

Sen Remiju.Jedna od njegovih posljednjih slika Wheat field of crows pokazuje zloko-

bno predskazanje o nevoluji koja ce ubrzo doci.On umire u 37-oj godini zivota pucaju-

ci u ocajanju vu samog sebe i umire dva dana nakon toga u rukama svog brata.

Muzej Van Gogh, Amsterdam

Van Gogov muzej je jedan od razloga posete Amsterdamu. Svake godine hiljade turista prošeta salama ovog muzeja. A razlog za to je izvrsna kolekcija slika jednog od najpoznatijih Holandjanina svih vremena, Vinsenta Van Goga.
Ne dozvolite da vas zbuni holandski na
čin izgovaranja imena ovog slikara - nešto nalik na Finsent Fan Hoh!

Stalna postavka ovog muzeja će vam omogućiti da pratite promene u razvojnom putu ovog slikara ili čak da uporedite slike Van Goga sa slikama njegovih savremenika.

Stalna postavka
Pored bogate kolekcije Van Gogovih slika ovaj muzej poseduje i raznovrsna dela frnsuskih impresionista, ali i nekoliko Pikasovih slika. Van Gog kolekcija je organizovana u pet perioda: period rada u Holandiji, Paris, Arl, Sen Remi i Over sir Oaz. Ako vas zanima koje slike čine ovu kolekciju, možete se informisati na oficijalnom sajtu :
www.vangoghmuseum.nl.

Kako doći do ovog muzeja?
Muzej Van Gog se nalazi u Muzejskoj četvrti, izmedju muzeja Rajks i muzeja savremene umetnosti Stedelijk. Ulaz u muzej je u ulici Paulus Potterstraat 7. Od Centralne stanice do muzeja se dolazi tramvajima broj 2 i broj 5.

Radno vreme:
Od 10: 00 do 18:00 časova.
Muzej je zatvoren 1. januara