Zevs je vrhovni bog starih Grka., najmlađi sin Hronosa i Ree. Pošto je Hronosu dato proročanstvo da će ga jedno od njegove djece zbaciti sa vlasti, Hronos bi proždirao svu djecu čim bi se rodila. Ali Zevsa je spasila mati i on je odrastao, skriven, na Kritu gdje ga je othranila koza Amalteja. Svrgnuo je svoga oca s prestola i sam se ustoličio na Olimpu. Pobijedio je Titane i Gigante koji su htjeli da zbace njega i ostale olimpske bogove. Zevsova žena je Hera, koja mu je i sestra, ljubomorna je zbog njegovih mnogobrojnih avantura s boginjama i ženama koje Zevs zavodi, pretvoren često u neku životinju. Zevs je prvobitno uziman kao bog neba i nebeskih pojava, ali nije identifikovan s nebom, kao što nije ni Apolon sa Suncem, ni Posejdon sa morem. Zevs je inače bio bog koji daje kišu i upravlja munjom i vjetrom. Njega poštuju u pustim planinskim vrletima, na planini Itomi, na Tajgetu, Atosu, Idi i Olimpu. On je bog koga poštuju i mornari, isto kao i Posejdona. Pošto je Zevs, poslije Hronosa, vladar cijeloga svijeta, njegove kompetencije se miješaju sa onima koje ima Had, bog donjeg svijeta. Zevs upravlja ljudima (po Homeru on je "otac bogova i ljudi") pa je tako zaštitnik porodice, gradova (Zeus Polieus), cijele helenske zajednice (Zeus Panelenios). On je dalje spasilac (Soter) koji izbavlja ratnike iz opasnosti i donosi pobjedu u ratovima. On dijeli pravdu, njemu ljudi upućuju svoje molitve i molbe. Ali on i kažnjava krivce (potapa i cijeli iskvarenhi ljudski rod), pa čak i kada su božanskog roda (Prometej), onako kako su to činile antičke grčke demokratije sa svojim istaknutim vođama, ukoliko su svojim ponašanjem postajali opasni po opšte interese. No, iako ima toliku vlast, Zevs ipak mora i sam da se pokorava Nužnosti. - Najčuvenije igre njemu u čast bile su Olimpijske i Nemejske. Za njegov hram u Olimpiji izradio je Fidija čuveni kip od zlata i slonove kosti. U rimskoj mitologiji Zevsu odgovara Jupiter.
Zevs
Zevs prikazan na vazi - u duhu grčke tradicije
