Polarni medvjedi se mogu naći širom arktičkog pojasa. Oni ili njihovi tragovi su primjećeni sve do samog sjevernog pola. Ali naučnici smatraju da se polarni medvjedi najčešće mogu naći n oko 82 stepena sjeverne geografske širine. Sjeverni ledeni okean ima malo hrane za njih.. Južna granica zavisi od količine leda koji se formira preko zime. Polarni medvjedi vole putovati po zaleđenom moru. Oni svake godine posjete ostrvo St. Lawerence, južni Labrador i Svalbard. U godinama kada je led dovoljno debeo, oni putuju čak do Kamčatke, Njufaundlenda i Islanda. Najjužnije medvjedi prebivaju u Džejms zalivu u Kanadi.
.jpg)
-Prebivalište
Polarni medvjedi naseljavaju zaledjena mora Arktika, ostrva i obale, mada najviše preferiraju pukotine u ledu koje mogu da ostanu otvorene nekoliko minuta do nekoliko mjeseci, u zavisnosti od vremena i morskih struja. Pomoću tih pukotina polarni medvjedi love foke koristeći se ledom kao osloncem. Postoje i pojasi vode koji ostanu nezaleđeni preko zime. Oni su jako značajni za disanje morskih sisara i prehranu ptica. Polarni medvjedi toplijih klima često ostanu nasukani na kopnu ili na putujućim komadima leda koji se tope u ljeto. Većina trudnih ženki provodi jesen i zimu na kopnu u svojim jazbinama. Temperatura zraka se na Arktiku kreće od -34C zimi do 0C ljeti. Najhladniji prostori su sjevero-istočni Sibir gdje je i izmjerena najnića temperatura koja iznosi -69C. Najtopliji predjeli ljeti su unutrašnjost Sibira, Aljaska, Kanada, gdje temperature mogu dostići i 32C. Temperatura okeana se kreće od -1,5C do -2C kada se voda smrzava. Postiji i takozvani ''Arktički krug života'', to je biološki bogat sistem koji se sastoji od pukotina u ledu i nezaleđene vode.
.jpg)
Migracije
Polarni medvjedi mogu godišnje da ne napuštaju svoje stalno prebivalište, čija veličina varira u zavisnosti od potreba za hranom, partnerom ili jazbinom. Ova prirodna staništa su znatno veća u poređenju sa staništima drugih sisara, jer vodeno i ledno stanište se mijenja od sezone do sezone i od godine do godine. Manja staništa su ona od 50.000 kvadratnih km a veća mogu biti i do 350.000 kvadratnih km. Polarni medvjedi, za razliku od mnogih drugih sisara, ne označavaju i ne brane svoju teritoriju. Takođe ostaju na istom prostoru u toku sezone. U stanju su da pređu 30 km dnevno i to za nekoliko sati. Jedan polarni medvjed je praćen kako prelazi 80 km za 2 sata. Drugi je prešao 1.119 km u jednoj godini-Macdonald 1987.
Populacija
Procjenjuje se da ih ima između 21.000 i 28.000. Zahvaljujući zabrani lova na polarne medvjede i proglašenju ugroženosti vrste, broj jedinki se uduplao u zadnjih 30 godina. Odnos mužijaka i ženki je približno jedan prema jedan.
