Ptice su se razvile iz gmazolikih predaka, vjerojatno dinosaurusa, koji su se zadrzavali na drveću i hranili insektima. Način života lovaca u krošnji potaknuo je razvoj pticjih obilježja, kao sto su velike oči, stopala za hvatanje i dugačke čeljusti, koje su se kasnije preobrazile u kljun. To je vjerovatno omogućilo i razvoj od prvobitno hladnokrvnih u toplokrvne životinje – sto je prednost za životinje koje se hrane insektima, koji su u hladnijim uslovima neaktivni i slabo pokretljivi. Perje koje se razvilo od ljusaka gmizavaca, najprije je štitilo i služilo za održavanje toplote, ali se, bez dvojbe, već vrlo rano koristilo za let. Najraniji poznati fosil ptica star je oko 150 miliona godina, a potiče iz doba jure (otprilike prije 205-142 miliona godina). Poznata kao'' Archaeopteryx litographica, ova životinja, veličine vrane i izgleda koji je bio kombinacija obilježja gmizavaca i ptica, imala je krila i perje kao ptica, ali i njušku s čeljustima i zubima, sto nije odlika današnjeg ptičjeg kljuna, ver karakteristika gmizavaca. Upitno je i to je li Archaeopteryx mogao letjeli ili samo jedriti, jer mu je manjkao greben na prsnoj kosti za koji se pričvršćuju mišići potrebni za aktivan let. Raznolike ptice su se razvile u dobu krede (prije oko 142-65 miliona godina), a anatomija im je evoluirala do razvoja efikasnih sposobnosti leta. U tom razdoblju pojavili su se preci današnjih ptica. Prema kraju krede dolazi do masovnog izumiranja,sto je i poznato razdoblje kraja ere dinosaursa. Nije još jasno zašto su ptice preživjele – možda zahvaljujući upravo razvijenoj toplokrvnosti pa su uspjele prevladati klimatsku katastrofu. Zahvaljujući sposobnosti preživljavanja ptice su se kao grupa proširile i u raznolikim oblicima održale do danas.

<<<početak