Ptice su se razvile
iz gmazolikih predaka, vjerojatno dinosaurusa, koji su se zadrzavali na drveću i
hranili insektima. Način života lovaca u krošnji potaknuo je razvoj pticjih
obilježja, kao sto su velike oči, stopala za hvatanje i dugačke čeljusti, koje
su se kasnije preobrazile u kljun. To je vjerovatno omogućilo i razvoj od
prvobitno hladnokrvnih u toplokrvne životinje – sto je prednost za životinje
koje se hrane insektima, koji su u hladnijim uslovima neaktivni i slabo
pokretljivi. Perje koje se razvilo od ljusaka gmizavaca, najprije je štitilo i
služilo za održavanje toplote, ali se, bez dvojbe, već vrlo rano koristilo za
let. Najraniji poznati fosil ptica star je oko 150 miliona godina, a
potiče iz doba jure (otprilike prije 205-142 miliona godina). Poznata kao''
Archaeopteryx litographica,
ova životinja, veličine vrane i
izgleda koji je bio kombinacija obilježja gmizavaca i ptica, imala je krila i
perje kao ptica, ali i njušku s čeljustima i zubima, sto nije odlika današnjeg
ptičjeg kljuna, ver karakteristika gmizavaca.
Upitno je i to je li
Archaeopteryx mogao letjeli ili
samo jedriti, jer mu je manjkao greben na prsnoj
kosti za koji se pričvršćuju mišići potrebni za aktivan let. Raznolike ptice su
se razvile u dobu krede (prije oko 142-65 miliona godina), a anatomija im je
evoluirala do razvoja efikasnih sposobnosti leta. U tom razdoblju pojavili su se
preci današnjih ptica. Prema kraju krede dolazi do masovnog izumiranja,sto je i
poznato razdoblje kraja ere dinosaursa. Nije još jasno zašto su ptice preživjele
– možda zahvaljujući upravo razvijenoj toplokrvnosti pa su uspjele prevladati
klimatsku katastrofu. Zahvaljujući sposobnosti preživljavanja ptice su se kao
grupa proširile i u raznolikim oblicima održale do danas.
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |