TURIZAM
Turističke
mogućnosti Banjaluke i njene uže i šire okoline su velike i relativno dobro
iskorišćene. Dok hotelijerska djelatnost klasičnog tipa zadržava tradiciju i
kvalitet svojih usluga raste privatno preduzetništvo koje znatno podiže nivo,
obim i kvalitet ugostiteljske ponude grada.
Iako u oblasti ugostiteljstva uspješno posluje čak 743 samostalne
ugostiteljske radnje, posljednih godina je izgrađeno i nekoliko objekata
motelskog tipa u privatnom vlasništvu, koje odlikuju ekskluzivni sadržaji i
vrhunska usluga.
Hotel "Bosna"
je banjalučki hotel prvenac, osnovan 1885. godine. Smješten je u samom centru
grada i raspolaže sa 344 ležaja. S obzirom da ima najdužu ugostiteljsku
tradiciju, zaslužuje visoki rang hotela A kategorije. Rekonstrukcija Hotela
"Palas" je izvršena na objektu stare hotelske zgrade, dok su aneksi hotela
nedovršeni i duže vrijeme van funkcije. U središtu grada je i
hotel "Ekvator Slavija",
ciji su kapaciteti smještaja skromni, ali veoma funkcionalni.
U okolini grada, na slatinskoj visoravni je izgrađen
Hotel "Slateks",
savremeno opremljen za potrebe rekreativnog i kongresnog turizma.
Banjsko-rekreativni centar, pored ugostiteljskih sadržaja i živopisnog
ambijenta, ima i bazen s termalnom vodom, radi kojeg je prvenstveno namijenjen
rekreativnim potrebama građana.
Okolinom Banjaluke, kao i užim područjem grada, rasprostranjeni su restorani, sa
veoma raznolikom ugostiteljskom ponudom, osmišljenom u najrazličitijim
ambijentima, jednako prikladnim, kako za luksuzne i elitne prilike ( Sirano,
Ambasador ), poslovne i svečane (Lanako, Bomi, Vrbas, Kaldera i dr.), tako i za
rafinirane ukuse, u autentičnim ambijentima, s bogatom nacionalnom, ali i
internacionalnom kuhinjom (Lovački bar, Stari mlin, Kazamat, Alas i dr. ).
Kako se grad proteže obalama donjeg toka Vrbasa, na ovim prostorima ribolov je
veoma staro zanimanje i opsjednutost rijekama se prenosi s koljena na koljeno.
Gornji tok Une i Vrbasa, a Pliva cijelim svojim tokom, izuzetna su ribolovačka
atrakcija, koliko radi ulova pastrmke, mladice i lipljana, toliko i radi ljepote
kanjona rijeka i krajolika.
Vrbas i Una , u donjem toku, kao i ravničarska Sava, bogate su ribom mirnih
voda, šaranom, štukom i somom.
obala Vrbasa |
spomenik palim borcima |
Izuzev sjeverne strane, Banjaluka je okružena šumovitim brdima, u kojima boravi
raznovrsna divljač. Lovišta srna su na Manjači i Čemernici, rezervati medvjeda u
šumama Kotor Varoši, Maslovara i Šipraga, a Bardača obiluje barskom divljači,
pretežno divljim patkama i guskama.
Trapistska šuma je poznato lovište fazana i zečeva, kojih ima i u rezervatu na
području Ivanjske.
Zahvaljujući blizini izvora termomineralnih voda (Laktaši, Šeher, Slatina,
Kulaši ...). Banjaluka ima osnovne pretpostavke za razvoj banjsko - rekreativnog
turizma.
Radi ljekovitih svojstava, izvori su korišteni i u doba Rimljana, ali do danas
nije realizovan koncept rekonstrukcije i modernizacije banjskih lječilišta, sa
rekreativnim terenima i ostalim sadržajima savremene turističke ponude.
Banjaluka je dugo slovila kao grad zelenila, sa više od deset hiljada stabala,
uređenim parkovima, zelenim površinama i čuvenim alejama. Kako su znatno
prorijeđeni gradski drvoredi, obližnja izletišta ogoljela i zapuštena,
koncepcija razvoja turizma ne može zaobići temeljitu sanaciju tvrđave Kastel,
uređenje obala Vrbasa i zelenih oaza u blizini grada, kao Banj - brdo, Šibove,
Trapiste i izletiša pored Vrbanje.