Covjekoliki  majmuni

Veliki i mali covjekoliki  majmuni cine posebno fascinantnu skupinu zivotinja, mozda zato jer su tako slicni drugoj porodici primata - ljudima. U male covjekolike majmune spada pet vrsta gibona koji zive u jugoistocnoj Aziji, a u velike gorila, orangutan, simpanza i patuljasti simpanza ili bonobo. Sva cetiri velika covjekolika majmuna i vecina gibona su ugrozeni zbog gubitka zivotnog prostora i lova, te im prijeti izumiranje.

Veliki i mali covjekoliki majmun

   Mali covjekoliki majmuni zive samo u Aziji, od Assama na jugu sve do Indokine. Svi su oni pripadnici porodice Hylobatidae(giboni). Kod nekih se vrstamuzjaci i zenke razlikuju po boji. Tako su muzjaci vrsta Hylobates concolor, Hylobates hoolock i Hylobates pileatus crni,dok su njihove zenke svjetlosmedje ili sive boje. Jedna od cetiri vrste velikih covjekolikih majmuna, orangutan, zivi isto tako u Aziji. Njegovo podrucje rasprostranjenosti ograniceno je na kisne sume Sumatre i Bornea. Simpanza, patuljasti simpanza i gorila zive u zapadnoj i sredisnjoj Africi. Svi veliki covjekoliki majmuni grade svoja gnijezda za spavanje na drvecu. Muzjaci gorile, medjutim, spavaju na tlu. Giboni koji spavaju sjedeci na granama imaju otvrdnule jastucice ili zuljeve na straznjici. Veliki majmuni koji spavaju lezeci nemaju takva otvrdnuca. Svi covjecoliki majmuni imajiu dug zivotni vjek. Giboni zive prosjecno 25 godina, a veliki covjekoliki majmuni mogu u zatocenistvu zivjeti i do 50 godina. Muzjaci su veci od zenki i odrastaju kasnije. Muzjaci orangutana postizu velicinu i tezinu odraslih zivotinja tek sa 10, a gorile i sa 11 do 13 godina.

Razmnozavanje

Covjekoliki majmuni kasno postaju polno zreli. Muzjaci i zenke gibona pocinju se razmnozavati tek sa 6 ili 7 godina. Zenke simpanzi donose svoje prve mladunce na svijet tek u dobi izmedju 6 i 10 godina, a i muzjaci velikih covjekolikih majmuna su polno zreli tek sa 6 do 7 godina. Zenke simpanzi p[are se unutar skupine cesto sa razlicitim muzjacima. Kod gorila se, naprotiv, dominantni muzjakpari sa svim zenkama. Orangutani zive u nacelu samotnjacki tako da se zenke pare s muzjacima na koje slucajno naidju. Nakon nosenja koje traje od sedam mjeseci kod gibona do osam mjeseci kod orangutana zenkedonose na svijet vecinom jedno mladunce, a samo se rjetko radjaju blizanci. Giboni svoje mladunce doje vise mjeseci. Kod velikih covjekolikih majmuna vrijeme odbijanja od sise traje duze. Male simpanze sisu do cetvrte godine zivota, a nakon toga majka za njih skrbi jos nekoliko godina noseci mladunce vecinu vremena na svojim ledjima. Giboni imaju mlade svake dvije godine, gorile svake tri do cetiri, a simpanze svakih pet do sest godina. Covjekoliki majmuni zive u skupinama.

Evolucija

Covjekoliki majmuni nasi su najblizi ziveci srodnici. Oni kao i ljudi imaju 32 zuba i nemaju rep . Njihovi udovi slicni su nasim nogama i rukama, ali su njihova stopala ipak manje prikladna za uspravno hodanje. Samo rijetko trce na dvije noge, ali ako zatreba i to su u stanju izvesti. Pretpostavlja se da ljudi i africki covjekoliki majmuni imaju zajednicke pretke. Uprkos nepostojanju fosilnih dokaza, smatra se da se covjek poceo razvijati davno, prije 17 do 22 miliona godina. Covjekoliki majmuni korist se razlicitim predmetima kao orudjem.

gorila           simpanza            orangutan         gibon

Hrana i nacin prehrane

Gorile se hrane liscem, korom, pupovima i izbojima drveca. Jedna njihova podvrsta, tj. nizinski gorila(Gorilla gorilla) hrani se i licinkama i kukcima. Orangutani i giboni hrane se biljkama i insektima,  a orangutan jede i jaja. Simpanza je uglavnom vegeterijanac, ali jede i mrave, licinke, jaja, male ptice iz gnijezda, a unistava i pcelinjake kako bi dosao do meda. On ubija i manje majmune i mladunce gazela, divljih svinja i pavijana. Grancicama busi termitnjake i jede termite koji se uhvate na njih. Koristi se i listovima da bi se napio vode.

Kretanje

Najlaksi covjekoliki majmuni, giboni, pokazuju pri penjanju maksimalni spretnost i gipkost. Oni mogu preskociti osam do deset metara siroke provalije, a skakuci od drveta do drveta mogu postici brzinu i do 16 kilometara na sat. Dok na jednoj ruci vise na grani, giboni drugom rukom posezu za novom granom. Tjelo im se pri tom okrece oko vrlo pokretljivog ramenog zglobai omogucuje priblizavanje slobodne ruke. Dugacke ruke omogucuju daleke zahvate i velike njihaje pa se ove zivotinje vrlo brzo krecu kroz krosnje. Veliki majmuni polaganije se krecu kroz grane jer moraju birati jace grane koje ce moci podnjeti njihovu tezinu. Orangutan mora svoju tezinu rasporediti sve udove pa zbog toga i ne skace naokolo, dok je bonobo ili patuljasti simpanza pravi akrobat u krosnjama. Svi covjekoliki majmuni imaju dugacke ruke i relativno kratke noge. Veliki se majmuni krecu tlom cetvoronoske. Simpanza i gorila trce dodirujuci tlo zglobovima prstiju na rukama, a orangutan se krece napred oslanjajuci se na stisnute sake.

Glasanje

Najveci gibon, sijamank, ima na grlu zracnu vrecicu cija koza nije pokrivena dlakom. Kada je napuse, ona pojacava culnost njegova glasa. Ovi se giboni obicno glasaju zovovima u obliku trubljenja.Kod zovova u svrhu uspostavljanja kontakta unutar terirorija nakon sto muzjak zatrubi, zenka preuzima vodeci glas ispustajuci visoke tonove, najprije u dugim razmacima, a onda glasanje postaje sve brze i brze, a tonovi sve visi. Muzjak joj uzvraca dubokim tonovima, pa se na kraju teritorijom siri zaglasujuca galama. I odrasli muzjaci orangutana imaju vratnu vrecicu koju u svrhu pjacanja glasa mogu napuniti zrakom. Na taj se nacin njihovo glasanje moze cuti i na udaljenosti od jednog kilometra. Gorila ispusta karakteristicne glasove "tok-tok-tok" . Potom se uspravlja i uz prijetece grimase pokazuje svoju punu velicinu lupajuci se sakama po prsima. Simpanze ostaju u kontaktu sa drugim pripadnicima skupine ispustajuci seriju krikova koji su isprekidani glasnim udisanjem zraka. Pidoslice se pozdravljaju pruzajuci nadlanicu ruke da im je ponjuse i dodirnu usnama.

« pocetna strana