O VINCENT VAN GOGHU

           Istina je da je Vincent van Gogh za vrijeme svog kratkog zivota ucestvovao samo na sedam kolektivnih izlozbi, a da su izuzev jedne sve bile u Parizu, tacno je da jos u proljece 1891. godine nijedan muzej nije imao njegovu otkupljenu sliku, i jos ponesto je dijelimicno tacno u vjesto stilizovanim legendama o Vincentu van Goghu. Medjutim, kulturno-istorijska istrazivanja daju posve drugaciju sliku o velikom umjetniku. Ona pokazuju jednog slikara koji "zivi za svoju umjetnost i za nju se bori, koji trazi priznanje kod uglednih kolega slikara i kriticara", pa ga i nalazi tu i tamo. A sto se tice price o jednoj jedinoj prodatoj slici, istina je posve drugacija. Vec u ranoj "holandskoj fazi" postoje narudzbe koje su uradjene i placene, a i iz njegove "kasne", tj. pariske faze postoje priznanice i svjedocanstva o daljim prodajama.
    Sto se, pak, tice legende o "odsjecenom uhu", ona je nadogradjena na nesretni dogadjaj u kojem je Van Gogh odsjekao dijelic usne skoljke, inace bi - u protivnom - za kratko vrijeme potpuno iskrvario. No, ono najvaznije, u cemu su medicinska istrazivanja potpuno jedinstvena, jeste da Van Gogh nije bio lud, nego da je patio od jedne vrste epilepsije, koja je zajedno sa psihickim stresom, pritiskom pod kojim je radio i s kojim je zivio, vodila ka njegovim povremenim eskapadama, te u krajnjom i samoubistvu.
    "Lud u svakom slucaju Van Gogh nije mogao biti, posve suprotno je istina" jer ko se bavi rezultatima istrazivanja proteklih godina vezanim za Van Goghov zivot i djelo upoznaje jednog covjeka koji kao "niko drugi od slikara njegova vremena reflektira tadasnja umjetnicka stremljenja i razvoj". Doduse radi se o slikaru "kojega uvijek progoni sumnja u samog sebe", ali koji "konsekventno slijedi svoj cilj - bilo kada moci zivjeti od vlastite umjetnosti". Sto mu, na zalost, nije uspjelo. Da, apsurdno je, najveci ili jedan od najvecih u istoriji likovne umjetnosti nije mogao zivjeti od svoje umjetnosti, nego mu je pomagao u prezivljavanju njegov brat Theo, trgovac umjetninama, s kojim je Vincent njegovao vrlo bliske odnose. A sada mnogi koji s umjetnoscu i nemaju nikakve veze "zive na Van Goghov racun". I to u izobilju.
    Njegovi su "mracni pejsazi" ili cuveni "Suncokret", naime, danas vrijedni nekolicinu miliona eura. Uzgred receno, najpoznatiji Van Goghov "Suncokret" je u vlasnistvu nekog japanskog fabrikanta, da li ljubitelja umjetnosti ili spekulanta, nije posve jasno. No za "Portrait dr Gacheta" se zna da je u "japanskom trezoru", u vlasnistvu jednog fabrikanta papira, te da je u trenutku odrzavanja aukcije 1991. godine bilo "najvrijednije umjetnicko djelo Moderne". Prodato je tada, naime, za 77,1 miliona eura, a veoma je tesko ocijeniti, kazu istoricari umjetnosti, da li se uopste radi o najboljem Van Goghovom djelu. Najtuznijem ili najznakovitijem, mozda! O ovom portretu je Van Gogh, inace, rekao: "Zelim naslikati portret koji ce ljudima i stotinu godine poslije izgledati kao ziva pojava".