SLIKAREVA OPORUKA

        "Portrait dr. Gachet", u svakom slucaju, malo koga ostavlja ravnodusnim. Senatorka za kulturu u Hamburgu, odusevljena Van Goghom i posebno "Portraitom..." kaze u jednom eseju kako lik na slici djeluje zamisljeno, melanholican, pogledom uprtim u prazno, te da Dr. Gachet moze biti i sveznalica i ocajnik. Inace, "Portrait Dr. Gachet" je nastao neposredno uoci 27. jula 1890. godine, kada je Van Gogh izvrsio samoubistvo (umro je 29.
    jula 1890), pa ga mnogi kulturno-umjetnicki istoricari smatraju i direktnom umjetnikovim oporukom. S pravom se sluti da je umjetnik prenio na model nesto od "vlastite umorenosti zivotom", te da upravo ta "nesvjesna oporuka" i cini "sakralni stimung ove slike".
    Jos je jedna legenda u kojoj se kaze da se Vincent van Gogh navodno ubio jer ga brat Theo nije mogao ili htio vise uzdrzavati - vise nego upitna! Tako barem prozilazi iz "bratske prepiske". A pola godine poslije Vincentove smrti umire i Theo, pa vise od 500 Vincentovih slika i nebrojeni crtezi postaju briga Theove udovice 28-godisnje Johanne van Gogh. Iz cije zaostavstine prozilazi da ju je pokojni muz ne samo zamolio da se brine o njihovom jednoipogodisnjem sinu, nego i o "Vincentovim radovima". Pri cemu treba znati da je u "zaostavstini" - osim pomenutih 500 slika i nebrojenih crteza - bila i prepiska medju bracom, maltene svakodnevna, iz koje se kao ni iz jednog drugog izvora mogu saznati Van Goghove umjetnicke nedoumice i patnje.      Johanni van Goggh, nedugo nakon tragedije zapocinje s realizacijom muzeve oporuke, tj. s organizacijom prvih malih izlozbi Vincentove zaostavstine. Prepiska izmedju brace Van Gogh nije dugo vremena ugledala svijetlo dana ne samo zato sto je Johanna van Gogh trebala vremena da desifrira prepisku, nego sto je Vincentova zelja bila, kako ona kaze, da u sredistu paznje stoji njegova umjetnost, a ne on sam. Ali, ispalo je sve suprotno. Neki su se umjetnicki kriticari jos za vrijeme Vincentova zivota okusali u ovoj cesto prakticnoj vjestini (zlo)upotrebe umjetnika i umjetnosti za vlastite ciljeve (umjetnicke i politicke).