Perje je jako diferencirani oblik gornje kože koji je specifično razvio razred ptica . Njihova je koža u pravilu tanka i na površini znatno manje rožnata nego kože ostalih kralježnjaka .
Pera su proizvodi rožnatog sloja kože, slično kao ljuske gmazova , kojima morofološki najviše nalikuju. Sačinjena su od keratina, istog proteina koji čini kosu i nokte kod ljudi ili rogove kod drugih životinja .
Građa pera
· Svako pero se sastoji od osnovne "grane" s koje polaze tisuće malih "grančica" (perca) koje su međusobno povezane tako da čine glatku površinu pera. Glatka površina perja pticama omogućuje da se lako kreću kroz zrak tokom leta. Tipično ptičje pero ima ove morfološke dijelove: osovinu pera čini batrljica ( scapus ), koja je na dužem gornjem dijelu puna i naziva se stručak ( rachis ), na kraćem donjem dijelu čini šuplju cijev ( calamus ). Na stranama batrljice se u jednoj ravnini nalazi zastavica ( vexillum ), podijeljena njome na vanjski i unutarnji dio (prema položaju tijela ). Sastavljena je od brojnih isperaka 1. reda ( rami ) koji su međusobno povezani ispercima 2. reda ( radii ), uzajamno zakačenima kukicama. Široka zastavica pera čini potpornu plohu pogodnu za let i dobro štiti pred gubitkom tjelesne topline.
Podjela
Postoje četiri vrste pera:
· Dugo perje namijenjeno letenju nalazi se na krilima
· Repna pera se nalaze na repu i služe za upravljanje kroz zrak i održavanje ravnoteže tokom leta
· Tjelesno kratko perje pokriva tijelo ptice
· Paperje predstavlja topli, rastresiti pokrivač same kože ptice
Perje krila možemo podijeliti na:
· Ljetna pera 1. i 2. reda ( remiges )
· Pokrilno perje ( tetrices )
· Pakrilce ( alula )
Ptice redovno raščešljavaju svoje perje kljunovima te pomoću uljnate masti iz velike trtične žlijezde (glandula uropygii) maste svoja krila čime održavaju strukturu perja i štite od promakanja. Perje se mijenja jednom ili dvaput godišnje što se zove mitarenje .
Pernatost , tj. pokrovno perje jako je značajno za raspoznavanje i određivanje ptica. Ono može biti najrazličitijih i veoma jarkih boja kako bi se privukli partneri za parenje. Prema njemu određujemo i razlike među blisko srodnim vrstama .
